Sv. Albert Veliki (1206. -1280.) bio je dominikanac, znanstvenik i biskup, te naučitelj Crkve.
Dovoljno je reći "prvi hrvatski svetac", pa i današnja djeca znaju da je riječ o sv. Nikoli Taveliću.
Sv. Didak Alkalski (1400.-1463.) svečevo je ime prema latinskom "Didacus", izvorno mu je španjolsko ime Diego de Alcala de Henares. Rodni mu je kraj Andaluzija, na jugu Šanjolske.
Sv. Jozafat Kuncewicz (1580.-1623.) je mučenik kršćanskog jedinstva.
Sv. Martina, koji je za svoga života "prevalio put" od poganskog vojnika do biskupa i redovnika, bilo bi šteta vezivati samo uz običaj da se na njegov dan u vinorodnim krajevima "krsti" i pije mlado vino.
Sv. Leon Veliki je papa i crkveni naučitelj. Leon je prvi papa u povijesti koji je dobio naslov "Veliki".
Posveta Lateranske bazilike obljetnica je prve papinske bazilike koja je danas sjedište vikara Rimske nadbiskupije.
Bl. Ivan Duns Škot (1265.-1308.) je slavni skolastički filozof i teolog, nazvan "oštroumni naučitelj" te kao pobožni branitelj bezgrješnosti BDM "marijanski naučitelj".
Sv. Engelbert rodio se 1185. godine kao sin grofa Engelberta von Berga.
Sv. Leonard jedan je od popularnijih svetaca Francuske te zemalja srednje Europe, pa i zapadnih dijelova Hrvatske.
Sv. Emerik (Mirko) mađarski je kraljević, sin kralja Stjepana I. svetoga i kraljice Gizele, blažene. Rođen je na prijelazu 10. u 11. st.
Ne mora se uvijek biti isti kao i drugi u čijem se "kolu pleše". Potvrdio je to sv. Karlo Boromejski koji je i u doba "zaraženo" nepotizmom ostao svoj, zavrijedivši čak i medu svecima epitet najradišnijega.
Sv. Silvija bila je majka sv. Grgura Velikog. Živjela je na brdu Celiju u Rimu sve do muževljeve smrti.
Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan blagdan je kada se Crkva u svom bogoslužju i molitvi sjeća svih pokojnih.
Svi sveti drevna je kršćanska svetkovina kojom se "jednom svetkovinom časte svi sveti."
Sv. Alfonz Rodriugez (1533.-1617.) rodio se u španjolskome gradu Segoviji u krilu jedne duboko kršćanske i brojne obitelji.