Iako kršćanstvo, ili religija općenito, nisu bili jasno oglašeni u programu konferencije, mnogi govornici na konferenciji Saveza za odgovorno građanstvo (ARC), održanoj od 17. do 19. veljače, istaknuli su njezin značaj u ponovnom uspostavljanju i jačanju temelja zapadne civilizacije. Neki su također primijetili da, kako kultura nastavlja propadati, ljudi – osobito mladi – žeđaju za istinom, ljepotom i dobrotom katoličke vjere.
Biskup Barron govorio je na oba skupa. U svom ovogodišnjem obraćanju naglasio je kako “ne može biti stvarnog ekonomskog i političkog razvoja bez nekog upućivanja na summum bonum, na najveće dobro. Ne možete ispričati priču o zapadnoj civilizaciji bez upućivanja na Boga.”
Priznavanje Boga, nastavio je, pruža ključan osjećaj prosudbe i sprječava obožavanje političkih vođa ili sustava. Vjera u Boga također nadahnjuje veća postignuća u pravdi, ljepoti, znanosti i istini, a “sveta čežnja” djeluje kao pokretač koji tjera čovječanstvo prema stalnom napretku. “Vrlo oštar i živ osjećaj za Boga potiče vas dalje, gore, gore”, rekao je biskup Barron.
Ljudska duša, rekao je, prirodno je usmjerena prema beskonačnom, s umom koji traži istinu, voljom koja traži dobro i dušom koja žudi za ljepotom u njihovim neograničenim oblicima – drugim riječima, prema Bogu. No, frustracija ove urođene želje vodi prema kulturnoj i društvenoj stagnaciji. Koristio je Danteovu sliku Sotone zarobljenog u ledu kao metaforu i priču o Iliji i Baalovim prorocima kako bi ilustrirao opasnosti od uzdizanja svjetovnih stvari na apsolutnu razinu, što vodi prema samouništavajućem ponašanju.
Prava vjera, s druge strane, oslobađa ljudski duh, rekao je.
Biskup Barron prisjetio se posjeta pape sv. Ivana Pavla II. Poljskoj pod sovjetskom vlašću 1979. godine, kada su ljudi počeli skandirati: “Želimo Boga! Želimo Boga!” Biskup Barron rekao je da istu čežnju vidi i danas, “posebno kod mladih na Zapadu,” jer “oni osjećaju da je to ključ – ne samo za njihov osobni procvat, već i za procvat našeg društva.”
Govoreći za National Catholic Register, biskup Barron rekao je kako vjeruje da bi prioritet za zapadnu civilizaciju trebao biti “obnova moralnog osjećaja, osjećaja za transcendentno, da na neki način ponovno začaramo naše društvo, ovu izravnanu sekularnost, ovaj znanstveni racionalizam.”
“Imamo generaciju koja se, mislim, guši od ove vrste sekularnosti,” nastavio je, dodajući kako je zato važno oživjeti “ponovno začarani svemir, osjećaj za Boga, sveto, božansko,” što, prema njegovom mišljenju, “vodi zdravijem i pravednijem društvu.”
Komentirajući prednosti takve konferencije, katolički sudionik Charles Coulombe rekao je kako vjeruje da bi “to mogao biti početak nečeg pozitivnog”.
“Ljudi će dolaziti ovamo i naučiti stvari i čuti stvari koje inače ne bi čuli, a to bi ih moglo gurnuti u pravom smjeru”, rekao je Coulombe, razvojni savjetnik na Međunarodnom teološkom institutu u Trumauu, Austrija.
Kao katolici, rekao je, “moramo odgovoriti ponovnom potvrdom onoga što bismo uopće trebali biti. Ako to ne učinimo, to je gore nego samo opasnost za vlastite duše, iako je to to. U osnovi zaostaje za Velikim nalogom. Mislim da ovakva stvar pokazuje potrebu i glad za onim što imamo.”
