- U sprječavanju i liječenju duševnih bolesti, ovisnosti, depresije... istinska vjera pomaže, to je znanstveno dokazano - rekao je u emisiji "Kompas" RTV-a Herceg Bosne neuropsihijatar profesor Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Dragan Babić.
Znanstveni dokazi
Kazao je kako postoje brojni znanstveni dokazi da osobe koje istinski vjeruju u Boga, koje idu jednom tjednom na misu ili u džamiju žive sedam godina dulje. - Čak i u definiciji Svjetske zdravstvene organizacije koja definira zdravlje bilo je opisano kao psihičko, fizičko i socijalno, a sada je i duhovno blagostanje - kazao je. Naveo je kako je Sveučilište Harvard provelo istraživanje, koje je trajalo deset godina, na uzorku više desetaka tisuća ispitanika, a pokazalo je da ljudi koji istinski vjeruju u Boga imaju niži krvni tlak, bolju krvnu sliku, lagane otkucaje srca te da su opušteniji i da se mnogo brže izliječe od ovisnosti, depresije i anksioznosti.
- To je zato što nas istinska duhovnost uči da budemo pozitivni, da pozitivno mislimo. Kada istinski vjerujemo u Boga i živimo u skladu s vjerom, ne možemo biti negativni ni bezobrazni. Kada mislimo negativno, mi smo napeti, u grču, puls i tlak su povećani, a srce ubrzano kuca - objasnio je dr. Babić.
Kazao je kako, da bismo mislili pozitivno, trebamo više koristiti svoj mozak za sebe. - Često kažem svojim pacijentima da stave sebe u središte svoga života. To su ljudi koji imaju psihičke probleme, misle negativno, nesigurni su, tjeskobni te padaju u depresiju. Istinska molitva pomaže - kaže dr. Babić.
Dodao je kako u sklopu velikog broja klinika postoji duhovna terapija za onoga tko vjeruje u Boga te "ona apsolutno pomaže". Istaknuo je kako se u zapadnim europskim zemljama manje vjeruje u Boga, dok u SAD-u nije tako te da mnogo ljudi na svijetu vjeruje i ide u katoličke i pravoslavne crkve i u džamije.
- Ovdje u Hercegovini Međugorje je pomoglo mnogim ljudima. Puno je onih koji su došli u invalidskim kolicima i ustali. Bilo je slijepih koji su progledali. Vjera pomaže - poručio je dr. Babić, dodavši kako najveći broj njegovih pacijenata pati od anksioznosti, koja je danas mnogo izraženija nego prije. Objasnio je da je anksioznost bezrazložni strah.
- Ranije, dok su ljudi bili više u prirodi, na zraku, dok su radili i dok su se znojili, bili su pozitivniji i manje je bilo anksioznih ljudi - kazao je dr. Babić i dodao kako postoje različiti anksiozni poremećaji. Naglasio je kako su danas neizostavni i kolektivni strahovi jer dio političara u BiH manipulira njima prijeteći ratom te ugrozom od onih drugih i drugačijih.
Istaknuo je kako je depresija poremećaj raspoloženja koji se također često javlja kod ljudi, a kao razloge navodi razvoj tehnologije, napredovanje društvenih mreža i što ljudi imaju previše slobodnog vremena koje ne koriste ispravno. - U BiH slušamo ružne riječi protiv Hrvata, Srba i Bošnjaka, a ako smo previše vremena zatvoreni u kući, i to potiče depresiju, a mogla bi se smanjiti kada bi svatko radio ono što voli - dodao je. Kazao je kako su sve ovisnosti teške i da se mogu izliječiti jer su i medicina i psihijatrija napredovale. Kao najtežu izdvojio je onu o heroinu, ali i da pada njegova uporaba. Objasnio je kako su česte nove sintetičke droge koje uništavaju mozak, jetru, psihu, gušteraču, živce... - One se proizvode i u garažama od psihoaktivnih tvari te se naprave tablete koje mladima izgledaju privlačno jer su u različitim oblicima i bojama - rekao je dr. Babić. Objasnio je i kako je alkoholizam u BiH česta pojava te da je 15 posto odraslih muškaraca ovisnih o alkoholu i 15 posto onih koji prekomjerno piju. Da bi se osobe izliječile od raznih ovisnosti, kazao je kako je važno poći u šetnju, na fitness, zumbu, aerobik, teretanu, baviti se sportom ili odabrati neku drugu fizičku aktivnost.
Fizička aktivnost
- To opušta, izbacuje negativnu energiju i poboljšava zdravlje. Važno je hraniti se raznoliko, prirodno i zdravo - objasnio je dr. Babić i dodao kako čokolada, banane i sir u normalnim količinama povećavaju hormon sreće, a da prekomjerno korištenje igrica, društvenih mreža, gledanje televizije i filmova negativno utječe na zdravlje.
