Jedan od njih, John Glenn je bio prvi američki astronaut koji obišao Zemljinu orbitu 1962. godine i time bio peti čovjek koji je bio u svemiru. U svojoj 77. godini života postao je ujedno i najstariji astronaut na nekoj misiji. John Herschel Glenn je preminuo 8. decembra 2016. godine a bio je pilot, inžinjer, astronaut a kasnije tijekom svoje karijere je obavljao funkciju senatora iz Ohaja. Kao pilot je učestvovao u II. svjetskom ratu kao i Korejskom ratu, a 1959.godine je obavioo obuku za astronauta od strane NASA.
Inspirativna je njegova izjava nakon povratka sa misije 1998. godine: „Posmatrati (Zemlju) kao kreaciju i pri tom ne vjerovati u Boga je za mene nešto nemoguće. Taj prizor je upravo ojačao moju vjeru“. Glenn je bio praktični vjernik i izjavio je da se svakodnevno moli. Takođe je čvrsto vjerovao da vjera i nauka mogu koegzistirati i pri tom je podržavao izučavanje evolucije u osnovnom obrazovanju: ”Ne vidim da sam manje religiozan zbog činjenice da je nauka zabilježila da se mi mjenjamo tokom evolucije i vremena. To ne umanjuje čudesnost stvaranja svijeta”. Glenn je tvrdio da je Gospod uvijek za njega bio neodvojivi dio svemira. No John je bio i praktični vjernik – molio je svaki dan i bio dio svoje vjerničke zajednice – Prezbiterijanske crkve.
Kao i kod Glenna, duboka religioznost i vjera su itekako bili prisutni kod prvih astronauta. Neil Armstrong i Buzz Aldrin su prvi kročili na Mjesečevu površinu. No manje je poznato da su prije izlaska iz svog broda, izvadili Bibliju, kalež, hostiju i misno vino da bi na Mjesecu njihov prvi čin bio sveta pričest. Kao komandir prve posade koja putovala izvan Zemljine orbite, Frank Borman je gledajući planetu Zemlju sa razdaljine od 400.000 km preko radio-veze citirao knjigu Postanka: ”U početku stvori Bog nebo i zemlju”. Kasnije je opisao svoj doživljaj kao čvrsto uvjerenje da je u početku svega stajao Bog.
James Irwin koji je hodao mjesečevom površinom je kasnije postao evangelički svećenik i lunarnu misiju je često smatraootkrivenjem:”Osjetio sam Božiju silinu kao nikad do tad”.
Značajne su u ovom kontekstu riječi velikog filozofa i mislioca Immanuel-a Kanta, izrečene prije dva stoljeća : “Ispuniti um uvijek nečim novim izaziva divljenje i strahopoštovanje: zvjezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni.” Ove riječi nam pomažu u kontemplaciji samog Boga – moralni zakon odslikava Božiju dobrotu a nebo otkriva Njegovu snagu što potvrđuje i psalmist na više mjesta:
-Gledam ti nebesa, djelo prstiju tvojih, mjesec i zvijezde što ih učvrsti (Ps 8,4)
-Nebesa slavu Božju kazuju, naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih (Ps 18,2)
-Tvoja su nebesa i tvoja je zemlja, zemljin krug ti si sazdao i sve što je na njemu (Ps 89,12).
Uredio: Prod. dr. sc. med. Robert Semnic