Vlada u Nikaragvi ukinula je pravni status 1500 nevladinih organizacija prisutnih u zemlji, prenoseći njihovu imovinu na državu. Ta odluka, koju je odobrila ministrica unutarnjih poslova María Amelia Coronel i koja je objavljena u službenom glasilu Nikaragve La Gaceta, proizlazi, kako je naznačeno, zbog neispunjavanja nekih obveza od strane nevladinih organizacija, kao što je prikaz, „za razdoblja koja uključuju između jedne i 35 godina, njihove proračune prema fiskalnim razdobljima, s detaljnim pregledom prihoda i rashoda, bilance plaćanja, pojedinostima o donacijama i njihovim upravnim odborima”. Organizacije, koje nisu dobile nikakvu obavijest – kako su prenijele neke neovisne mrežne stranice poput '100%Noticias' i 'La Prensa' – Vlada optužuje da su ometale kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova. Prema sadašnjem sporazumu, sada će Ured državnog odvjetnika biti odgovoran za prijenos pokretne i nepokretne imovine u ime Države Nikaragva.
Nevladine organizacije obvezne surađivati s državom
To masovno zatvaranje – ističu potom novinarski izvori – slijedi nakon najave dopredsjednice Rosarije Murilla o "novom modelu saveza između nevladinih organizacija i Vlade", po kojemu su organizacije sada, kako bi ostvarile svoje projekte, "obvezne predstaviti programe ili projekte i surađivati s državnim institucijama”. Ukinuta su također rasterećenja. Većina zatvorenih nevladinih organizacija pripada evangeličkim zajednicama, a među katoličkima se, među ostalima, nalazi biskupijski Caritas iz Granade. Na popisu su također dobrotvorne, sportske i autohtone udruge. Tim posljednjim činom, bez presedana jer je prvi put samo jednom odlukom stavljeno izvan zakona 1500 organizacija, od 2018. godine, od početka narodnih prosvjeda, raspušteno je više od 5200 nevladinih organizacija.
