Hodočasnici pristigli sa svih strana svijeta ispunili su molitveni prostor u Međugorju – crkvu, dvoranu Ivana Pavla II., a mnogi su ostali i vani, iako je bilo hladno te daleko od užurbanosti, buke, pucnjave... u molitvi ušli u Novu godinu.
U 17 sati u Međugorju se uobičajeno molila Krunica, a potom je slavljena i večernja sveta misa zahvalnica koju je, uz konecelebraciju 36 svečenika, predslavio fra Vjekoslav Milićević, nakon čega su uprizorene Žive jaslice zajednice Cenacolo.
Misno slavlje na prijelazu godina predslavio je i propovijedao apostoslki nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto, a koncelebrirali su apostolski vizitator s posebnom ulugom za župu Međugorje mons. Henryk Hoser, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko, međugorski župnik fra Marinko Šakota i još 102 svećenika.
Propovijed Njegove Ekselencije mons. Luigija Pezzuta prenosimo u cijelosti:
Preuzvišena Ekselencijo,
Predraga subraćo u svećeništvu,
Predragi redovnici i redovnice,
Ljubljena braćo i sestre u vjeri,
Zaključiti jednu godinu da bi započeli drugu. Čini se da je to neumoljiv put, s kojega se neizbježno, nitko ne može povući. Ali za vjernika nije tako. I vrijeme je dar Božji i kao takvoga ga treba živjeti, pamtiti i kroz njega proći. To je dimenzija u kojoj su u igri naši izbori, živi se iskustvo vlastitih granica, ali nadasve se živi iskustvo Providnosti koja dolazi od Oca koji je na nebesima. Zaista to je vrijeme spasenja. Međutim, to je i vrijeme koje treba proživjeti u zauzetosti, planiranju, ljubavi i milosrđu.
Početak nove godine, kao i obično, potiče nas usmjeriti svu našu pozornost na Mariju "Teotokos", na Mariju Majku Gospodinovu koju mi, u ovome svetome mjestu, častimo kao Kraljicu Mira.
Zbog toga nas Euharistija koju slavimo, poziva zaustaviti se u duhu, da bi meditirali, molili i preuzeli naše osobne i zajedničke odgovornosti pred vrijednošću "mira", a to je još i danas izazov za cijelo čovječanstvo.
Na tom putu razmatranja i nadasve obraćenja nas samih u "tvorce mira", vođeni smo i uzeti za ruku od pape Franje, koji je i ove godine želio povjeriti sveopćoj Crkvi svoju posebnu Poruku u prigodi proslave Svjetskoga Dana Mira, 1. siječnja ove godine, 2019.
1. Sveti Otac, rekao bih vrlo hrabro, prodire u jednu ne laganu temu, ali u isto vrijeme, odlučan je u svojim sadržajima i strategijama u izgradnji jednog skladnog i nepristranog društva.
Radi se o temi "politike" za koju se papa Franjo nada da je "dobra". Stoga je on stvorio slogan: "Dobra politika je u službi mira".
Ali je pitanje: što je i u čemu se sastoji "dobra politika"?
Odgovor na ovo pitanje nije lagan. Tijekom stoljeća bili su dani odgovori, ne uvijek dosljedni zdravoj osobnoj i društvenoj antropologiji, kako na filozofskom tako i na praktičnom planu. Po tim strategijama i politikama "dobra politika je traženje moći pod svaku cijenu".
I vi i ja znamo da to nije "dobra politika", jer "traženje moći pod svaku cijenu donosi zlostavljanja i nepravde". To nas uči povijest.
Koji je onda koncept "dobre politike", sukladan zajedničkom zdravom razumu, štoviše, rasvijetljen vjerom i kršćanskim iskustvom?
Odgovorit ću riječima samoga pape Franje: "politika je bitno sredstvo za izgradnju civilizacije i ljudskog djelovanja (…), ali ona treba biti "življena u službi ljudskog zajedništva".
U tom smislu, nastavlja Papa, "politička funkcija i odgovornost su izazov za sve one koji dobiju mandat služiti vlastitoj Domovini. I nastavlja: "Ako je ostvarena uz temeljno poštivanje života, slobode i dostojanstva osobe, politika zaista može postati dragocjeni oblik ljubavi".
2. Osim toga, po papi Franji, a mi se potpuno slažemo, "dobra politika" kao "dragocjeni oblik ljubavi", uključuje sve društvene skupine u dvojakom smislu: prvo, svi građani su primatelji dobre političke aktivnosti; drugo, "dobra politika" je rezultat prepoznavanja darova i sposobnosti svake osobe koja treba ponuditi svoj originalni doprinos u svijetlu i ostvarenju same sebe."
Između različitih društvenih skupina, treba dati privilegij mladima, posebno na našem bosansko-hercegovačkom prostoru, ali bih rekao i u svim Zemljama koje čine područje Balkana i cijeloga svijeta.
Veliki problem mladih danas - problem koji je u korijenu svih zala, je "napast upasti u nepovjerenje". "Kada - kaže Papa - izvršavanje političke vlasti teži samo očuvanju interesa pojedinaca, budućnost je izložena opasnosti, a mladi mogu biti u kušnji zbog nepovjerenja".
Zaista, svjedoci smo ne malobrojnih situacija diskriminacije, u kojima se marginaliziraju ili isključuju određene kategorije osoba, između kojih na prvom mjestu mladi čovječanstva. Marginalizirati, diskriminirati znači dvije stvari: s jedne strane negirati "mogućnost sudjelovanja u jednom projektu" da bi se izgradila budućnost; i s druge strane znači eliminirati mir iz savjesti zbog konkretnog nedostatka perspektive za budućnost koja vodi očaju ili tjeskobnom traženju perspektive, ponekad i utopijske, izvan vlastite Zemlje podrijetla. To je zlokoban fenomen egzodusa mladih, čija je posljedica osiromašenje intelektualnih, radnih, umjetničkih i ostalih snaga u utrobi već krhkih naroda s poteškoćama na kvantitativnoj i kvalitativnoj razini.
Potrebno je, dakle, da mladi budu uključeni u djelo izgradnje budućnosti svake Nacije, dajući im povjerenje i osiguravajući im potreban prostor za djelovanje, da bi oni mogli biti protagonisti rasta i napretka svoje Zemlje. Ali od mladih se traži zauzetost i raspoloživost biti protagonisti, a ne samo pasivni potrošači blagostanja svoje Zemlje.
3. Ima još jedna tema u Papinoj poruci koju ne možemo izostaviti. Radi se o pitanju vezanom za migracije i migrante.
Papa Franjo prepoznaje duboki uzrok migracijskih fenomena danas u teroru koji se vrši nad najranjivijim ljudima, a "koji prisiljava na egzodus cijele narode, u potrazi za novom zemljom mira".
Teror istjeruje ljude, čineći ih krhkima u duhu i tijelu, tjerajući ih da ponekad naprave ekstremne izbore, koji su suprotni ljudskom dostojanstvu i pravdi.
Zbog ovoga i strogo upozorenje pape Franje svijetu politike: "Ne mogu se podržati - kaže Franjo - politički govori koji nastoje optužiti migrante za sva zla i siromašne lišiti nade". Umjesto toga, u pristupu migracijskom fenomenu, treba imati na umu poštivanje svake osobe, poštivanje prava i općeg dobra, kao i poštivanje Stvorenoga, na temelju etike i moralne savjesti.
Draga braćo i sestre,
Mislim da nema boljega načina za zaključiti ove riječi od korištenja riječi samoga pape Franje: "politika Mira" (…) uvijek se može izvući iz duha "Veliča" kojega Marija, Majka Krista Spasitelja i Kraljica Mira klikće u ime svih ljudi: "Od koljena do koljena dobrota je njegova nad onima što se njega boje. Iskaza snagu mišice svoje, rasprši oholice umišljene: silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne. (…) spominjući se dobrote svoje prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka" (Lk 1,50-55). AMEN medjugorje.hr
