Tehnologija se nezaustavljivo razvija i napreduje, a s vremenom je taj razvoj sve brži. Čovjek se pokušava prilagoditi tim promjenama, a u tijeku tog procesa postaje sve ovisniji konzument tehnoloških naprava, gubeći pritom autonomiju subjekta i postajući biološko sučelje tehnološkim proizvodima. Od gospodara nad tehnologijom postaje o njoj ovisan i, malo-pomalo, gubi iz vida ono što je autentično ljudsko. U međuvremenu se sve više prilagođava stroju.
Kao uvod u emisiju, urednik Stanko Stojić istaknuo je da je društvena mreža 'Facebook' najavila stvaranje tzv. 'metaverzuma', nove digitalne platforme za povezivanje ljudi na internetu. To će, kako najavljuju, biti drukčiji oblik društvene interakcije u kojem ćemo moći održavati sastanke, kupovati odjeću uz pomoć avatara.
Znači li to da su nove tehnologije oprezne u vezi s ozbiljnim nuspojavama koje se mogu pojaviti, poput manipulacije sviješću, potpune kontrole pojedinca i izvrnutih ljudskih vrijednosti?
Na pitanje kamo ovaj proces vodi i koji sve izazovi stoje pred nama, pokušali su odgovoriti novinar i istraživač Krešimir Mišak te vlč. Odilon-Gbènoukpo Singbo u emisiji: 'O, tempora!'
Odilon-Gbènoukpo Singbo kazao je da tehnologija itekako mijenja ljudski mozak i način razmišljanja, premda se u školskom sustavu sve više ustraje na tehnologiziranju nastave.
– Već se u nekim školama vidi kako djeca zbog toga imaju problem motoričke naravi. Primjerice, djeca zbog tableta ne znaju koristiti tipkovnicu. To je za njih nazadno jer su naviknula na dodirnik. Mi danas govorimo o digitalizaciji društva. Međutim, pojam 'digitus' označava prste ruku koji služe za pipanje i hvatanje, a mi zapravo gubimo sposobnost korištenja ruku. To je paradoks – istaknuo je Singbo.
Pojasnio je da čovjek nije određen samo genima, nego i okolinom. Čovjeka oblikuje kultura u kojoj živi i ljudi s kojima se druži. U tom kontekstu kazao je da i digitalizacija čini čovjeka površnim.
– Kao što imamo dokaze da različite ovisnosti, poput alkohola, mijenjaju ljudski mozak, tako i danas imamo dokaze što tehnologija čini od čovjeka. Sve je više ljudi koji idu na odvikavanje od interneta, videoigara i ostalih stvari – zaključio je.
Odilon Singbo dodao je da nije protiv tehnologije, već da ona treba biti pod kontrolom i prožeta etičkim stavom i nadzorom.
Potom se dotaknuo teme transhumanizma, na temelju koje je nedavno objavio knjigu. Naglasio je da se tu radi o redukcionističkom i materijalističkom pristupu stvarnosti, odnosno o pretjeranom optimizmu prema tehnologiji.
Drugi sugovornik u emisiji, Krešimir Mišak, primijetio je da u modernom vremenu doživljavamo brojne promjene, a zapravo su dio jedne velike promjene. Naveo je promjene u jeziku, definiranju spolova, znanstvenim područjima poput globalnog zatopljenja, zatim promjene na internetu i slično.
– Te promjene zadiru u ekonomiju, obitelj, društvo, a prije svega u samu bit čovjeka. Sve su te promjene dio jedne velike promjene. Pitanje je kamo ona vodi? Smatram da ide u smjeru kolektivističkog sustava koji bi bio sustav s centraliziranim upravljanjem energijom te gubljenja individualnosti u korist kolektivnog nadidentiteta – kazao je Mišak.
Nadalje, Mišak tvrdi da transhumanizam sebe promovira kao nadilaženje čovjekovih ograničenja. Promatrajući zamisao transhumanizma, ona u konačnici ide prema tome da se čovjek pita o smislu vlastita života.
– Nas ispunjavaju međuljudski odnosi, obiteljski i transgeneracijski odnosi, a upravo se to želi ukinuti. Želim li ja imati svoj život zatočen u sobe, da komuniciram on-line? Želim li slušati prave ptičice u šumi ili biti u GMO šumi koja je imitacija života? – zapitao se Mišak.
U nastavku emisije dotaknuo se pitanja medija kao onoga koji najviše utječe na promjene. Primjerice, industrija filmova služi kao alat i sredstvo transhumanizma, odnosno propagande bilo čega.
– Još u vrijeme nijemih filmova, Edward Bernays rekao je da je američki film najbolji prijenosnik ideja. A gdje smo danas? Kad gledate film, točno možete vidjeti što se propagira. Prije 20 godina u serijama su negativci bili agenti, a CIA pozitivac, pa je bilo obrnuto, a danas su negativci korporacije. To je ono što se zove prediktivno programiranje – rekao je Mišak.
Što su sve rekli, pogledajte u emisiji.
