‘Kod onih čiji su odnosi bili kontinuirano dobri ili loši bilo je malo promjena u faktorima kardiovaskularnog rizika', kazao je voditelj istraživanja Ian Bennett-Britton sa sveučilišta Bristol. Promjene u braku bile su povezane s promjenama u srčanom zdravlju, otkrilo je istraživanje. ‘Poboljšanje odnosa bilo je povezano s manjim razinama tzv. lošeg kolesterola ili LDL-a i relativno manjom tjelesnom težinom u usporedbi s onima koji su bili u kontinuirano dobrim odnosima”, kazao je Bennett-Britton. ‘Pogoršanje odnosa s druge strane bilo je povezano s pogoršanjem krvnog tlaka'. Svi muškarci bili su obuhvaćeni istraživanjem koje je započelo 1991., prenosi Croexpress.
Znanstvenici su procjenjivali njihov krvni tlak, broj otkucaja srca u mirovanju, težinu, kolesterol i razinu šećera u krvi i između 2011. i 2013. kad su im djeca imala gotovo 19 godina. Faktorima rizika treba vremena da se primijete i pomaci otkriveni u istraživanju bili su mali, napisali su znanstvenici u radu u časopisu Journal of Epidemiology & Community Health. Nakon što su uzeli u obzir faktore koji mogu utjecati na izglede za bolesti srca poput starosti ispitanika, obrazovanja, položaja i prihoda dobri bračni odnosi bili su povezani s nešto nižim razinama LDL kolesterola (oko 0,25 mmol/litri).
Poboljšanje odnosa također je bilo povezano sa smanjenjem težine izražene promjenom indeksa tjelesne mase (BMI) koji predstavlja odnos težine i visine. U usporedbi s onima koji su bili stalno u dobrim bračnim odnosima muškarci s poboljšanim odnosima u braku imali su BMI koji je pao prosječno 1,07 BMI jedinica što odgovara težini od oko 4,5 kilograma. Pogoršani odnosi bili su povezani s lošijim dijastoličkim krvnim tlakom (donjim tlakom koji pokazuje koliki je pritisak krvi na arterijske stijenke kad srce miruje između dva otkucaja). Dijastolički tlak bio je 2,74 milimetra žive viši kod onih koji su kazali da su im se pogoršali odnosi u braku.
Znanstvenici napominju kako cilj istraživanja nije bio utvrditi kako brak utječe na zdravlje srca. Muškarci su na početku istraživanja bili prosječno stari 36 godina i moguće je da su na kraju istraživanja još bili dovoljno mladi pa se nisu razvile uočljive promjene faktora rizika za bolesti srca jer su za razvoj mnogih od njih potrebne godine. Ipak rezultati podupiru ranija istraživanja da brak može utjecati na zdravlje, kaže Brian Chin, psiholog sa sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu koji nije bio uključen u istraživanje. Moguće je da se promjene u broju sati sna i njegovoj kvaliteti događaju paralelno s promjenama kvalitete bračnih odnosa a to je nešto što također utječe na faktore rizika za bolesti srca, kaže Chin. Promjene kvalitete bračnih odnosa također mogu biti povezane s mentalnim i fizičkim zdravljem posebice ako ih prate promjene u prehrambenim navikama, vježbanju, pušenju ili konzumaciji alkohola.
‘Zanimljivo je vidjeti da su poboljšanja ili pogoršanja bračnih odnosa povezana s promjenama faktora rizika za kardiovaskularne bolesti i iznenađujuće je da su s time najmanje povezani trajno dobri li trajno loši bračni odnosi”, kaže Chin. ‘Čini se da to sugerira da je nešto vezano uz tranziciju iz dobrog braka koji vam pruža potporu, skrb i toplinu u loš brak koji znači izostanak emocija i uvažavanja posebno relevantno za rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti', dodao je Chin.
