Nijedno od četiri Evanđelja ne nudi detaljan opis Isusa. Međutim, kršćanska tradicija ga ipak predstavlja koristeći razne ikonografske modele. Od mladog “Aleksandrijskog Krista” naslikanog po uzoru na grčke mjere koje se obično primjenjuju u kiparstvu, do dugokosog i bradatog “Sirijskog Krista” koji slijedi običaje Bizantskog carstva. Kršćanstvo je u slici uvijek prepoznavalo ne samo liturgijski i kulturni element već i učinkovit alat za evangelizaciju u svijetu u kojem čitanje i pisanje nisu rasprostranjene vještine.
Ovdje smo s vama htjeli podijeliti tri najranije slike u kršćanskoj tradiciji koje svjedoče o različitim geografskim područjima i tradicijama.
(PRVA SLIKA) Aleksamenov grafit ili “bogohulni grafit”: Ovo je možda najstarija slika na svijetu koja je povezana s Isusom Kristom i kršćanstvom. Međutim, ovo nije liturgijska slika već gravura u zidu od žbuke u Rimu te ismijava i Krista i kršćanstvo. U njoj se raspetom ljudskom biću s magarećom glavom klanja druga osoba, a pored stoji natpis “Aleksamen štuje svog Boga”. Budući da je raspelo bila kazna za najveće kriminalce (sve do četvrtog stoljeća kada ga je Konstantin ukinuo), a cilj magareće glave jest da sliku učini još uvredljivijom. Ova slika je vrijedna zbog činjenice da prikazuje prisutnost kršćana u Rimu još u prvom stoljeću - toliko je star ovaj grafit!
(DRUGA SLIKA) Dobri pastir
Slika Isusa kao Dobrog pastira potječe još iz Evanđelja. Ali i prije kršćanske ere, moskophoros ili “nositelj teleta” bio je klasični motiv grčkog kiparstva. Izvoran kip moskophorosa datira iz 570. g. pr. K., a isklesao ga je anonimni kipar iz Attice te je kip smatran remek-djelom arhaičnog grčkog kiparstva. Rimljani su preuzeli tu figuru iz ikonografskog repertoara drevnog svijeta, uređujući svoje vile pastoralnim prizorima pastira i njihovih stada. Te su slike prilagođene da predstavljaju Krista, Dobrog pastira koji daje svoj život za svoje ovce. Ovdje prikazana slika može se vidjeti u Priscilinim katakombama u Rimu.
(TREĆA SLIKA) Pantokrator
Doslovan prijevod grčke riječi Pantocrator jest “onaj koji ima vlast nas svime”. Smatra se da je to grčki prijevod dvaju hebrejskih izraza kojima su se obraćali Bogu u Starom zavjetu, “Gospodar nad vojskama” (Sabaot) i češći izraz “Svemogući” (El Shaddai). Prijevod je nađen u Septuaginti, prvom prijevodu Starog zavjeta s hebrejskog na grčki jezik. Ova slika je najstarija ikona Pantokratora na svijetu, naslikana je na dasci u šestom ili sedmom stoljeću. Krist na njoj desnom rukom čini tradicionalnu gestu učitelja, a u lijevoj ruci drži knjigu Evanđelja. Ova se ikona još uvijek čuva u samostanu sv. Katarine na Sinaju u Egiptu, jednom od najstarijih aktivnih samostana na Zemlji.
