Vatikan je najmanja država
Vatikan zauzima titule nekoliko superlativa. Neki kažu da se u njemu čuvaju najpoznatija umjetnička djela, drugi kažu da je najveće mjesto duhovnosti za katolike. Ali jedna je stvar sigurna – Vatikan je najmanja država na svijetu. Neovisni Vatikan pokriva teritorij od samo 44 hektara. A najmanji je i po broju stanovnika – trenutno ih je oko 600. No ove činjenice mogu čovjeka zavarati. Ne zaboravite da Vatikan ima vlastiti poštanski ured (i vlastite poštanske markice, kad smo već kod toga), željezničku stanicu, radijsku postaju, zastavu i himnu. Izdaje čak i vlastite putovnice. A kuje i kovanice eura koje su nosile Papin lik na sebi. Papa Franjo tražio je 2017. da njegova glava više ne bude prikazana na novčićima. Unatoč svojoj veličini, odnosno malenosti, Vatikan privlači više od 5 milijuna posjetitelja godišnje.
Vatikan nije uvijek bio Papina baza
Prije nego je počeo boravak Papa u Vatikanu, rezidirali su u lateranskoj palači, na suprotnom kraju Rima. Papinski dvor 1309. godine čak je odselio u Avignon, u Francuskoj, a sedmorica papa živjeli su upravo tamo. Kad se papa Grgur XI. vratio u Rim 1377. godine, lateranska je palača bila uništena u požaru, a papinstvo se odselilo u Vatikan.
Papini su tjelohranitelji svi Švicarci
Papinsku švicarsku gardu ustanovio je 1506. godine papa Julije II. No kako bi netko dobio posao kao švicarski gardist, potrebno je u životopisu moći navesti sljedeće: muškarac, katolik, neoženjen, između 19 i 30 godina starosti, visok barem 174 cm, i po narodnosti Švicarac. Prijavljeni kandidati trebaju prethodno obaviti i osnovnu obuku u vojci Švicarske. Uglavnom se gardiste vide na ceremonijama, odjevene u šarene odore plave, crvene, narančaste i žute boje.
Vatikanski tajni arhiv nije baš tajan
Otkako je papa Leon XIII. dopustio skupini stručnjaka da posjeti i istraži vatikanski tajni arhiv godine 1881., tajni arhiv više i nije toliko tajan. Danas akreditirani stručnjaci i istražitelji smiju proučiti dokumente i pismohranu unutar zidina Vatikana. A ima jako puno materijala za iščitavanje koji pokrivaju više od 1000 godina povijesti.
Posjetitelji mogu vidjeti jednu od najvećih umjetničkih kolekcija
Papa Julije II. početkom 16. stoljeća ustanovio je Vatikanske muzeje u kojima se danas čuva jedna od najvećih svjetskih umjetničkih kolekcija. Broji oko 70 000 umjetničkih djela, od kojih je 20 000 izloženih za posjetitelje. Oko 4 milijuna ljubitelja umjetnosti posjeti Vatikanske muzeje da bi vidjeli neka djela poput Sikstinske kapele koju je oslikao Michelangelo, zatim Rafaelove sobe i druge umjetnine.
Michelangelo nije bio oduševljen za rad na Sikstinskoj kapeli
Michelangelo je u to vrijeme imao 30-ak godina i radio je na mramornomu grobu pape Julija II., kad su ga zamolili da ukrasi strop Sikstinske kapele. Zanimljivo, nije odmah prihvatio ovu ponudu. Kako bi odbio zadatak, rekao je kako je on kipar, a ne slikar. Ipak je konačno prihvatio zadatak i tri i pol godine radio na ovom divnom djelu svjetske umjetnosti.
Papa je predsjednik države
Papa je „ex officio“ državni predsjednik Vatikana od 60-ih godina 19. stoljeća. Ipak, njegova državnička uloga podređena je njegovoj službi biskupa Rima. Kad se kaže „Sveta Stolica”, misli se i na državu Vatikan i na Papino duhovno i pastirsko vodstvo Katoličke Crkve, i to uglavnom preko sudionika Rimske kurije.
Nitko ne postane „Vatikanac” po rođenju
Za razliku od drugih svjetskih država, u kojima se može postati građaninom po rođenju od roditelja toga državljanstva (ius sanguinis), ili po rođenju na teritoriju te države (ius soli), građaninom Vatikana može se postati samo po tzv. „ius officii“, odnosno samo po djelatnosti u jednoj od službi Svete Stolice. Državljanstvo se onda prenosi na eventualne supružnike, djecu i roditelje vatikanskoga građanina, ukoliko oni žive s njim. A što se tiče putovnica, Sveta Stolcia izdaje samo diplomatske putne isprave, dok država Vatikan izdaje uobičajene putovnice za svoje građane.
Bankomati poznaju latinski jezik
Čini se da predavanja latinskoga jezika u gimnaziji imaju još jednu korist. Vatikanska banka jedina u svijetu na svojim bankomatima nudi korisnicima da izaberu i latinski jezik. Za početak, vidjet ćete poruku koja glasi: „Inserito scidulam quaeso ut faciundam cognoscas rationem.” To bankomat želi da za početak ubacite karticu u aparat.
Izvor: Svjetlo Riječi
