Moto, izvorno formuliran na latinskom kao “Citius, Altius, Fortius,” koristio se prije modernog olimpijskog pokreta u školi sv. Alberta Velikog u Parizu, gdje je dominikanski fratar bio ravnatelj, prenosi catholicworldreport.com.
Rođen 1840., Didon je ušao u malo sjemenište Rondeau u Grenobleu u Francuskoj, počevši s devet godina, a tijekom svoje mladosti isticao se svojom sposobnošću sportaša. Nakon posjeta kartuzijanskom samostanu u Grenobleu, odlučio se za redovnički poziv te je u dobi od 16 godina uzeo habit Reda propovjednika (dominikanaca). Šest godina kasnije, nakon razdoblja formacije u Rimu, zaređen je za svećenika. u dobi od 22 godine.
Vojni kapelan, zatvorenik i izbjeglica
Didon je ubrzo stekao slavu kao propovjednik. Tijekom kratkog francusko-pruskog rata, koji je izbio u srpnju 1870., bio je vojni kapelan i neko je vrijeme držan kao zarobljenik. Kada se razbolio, završio je kao izbjeglica u Ženevi u Švicarskoj. Odatle je poslan u Marseille, gdje je nastavio svoju ponekad kontroverznu propovjedničku aktivnost, što je dovelo do toga da je 1880. poslan na Korziku.
Desetljeće kasnije imenovan je ravnateljem škole Sv. Alberta Velikog u Parizu gdje je utemeljio sport kao dio obrazovnog programa škole i promovirao sportsko natjecanje. Ova odluka bila je rezultat uvjerenja u vrijednost sporta i kontakta koji je imao s Pierreom de Coubertinom od 1891. godine.
U prvoj utrci koju su organizirali, dominikanac je odlučio na školsku zastavu izvezti poznati moto, koji će postati olimpijski moto 1894. godine, tijekom prvog olimpijskog kongresa održanog u Parizu 1894. godine.
Dvije godine kasnije, Atena je bila domaćin prvih Olimpijskih igara, koje su se od tada održavale svake četiri godine, prekidane samo tri puta zbog Prvog i Drugog svjetskog rata (1916., 1940. i 1944.) i odgođene s 2020. na 2021. zbog COVID-a. 19 pandemija.
