Većina križeva je od drva, neki su od metala, plastike, kamena, keramike, gline, stakla, ispleteni od konca… S križevima hodočasnici ostavljaju fotografije, krunice, napisane molitve…
Više od stotinu križeva veći su od 4 metra, a njih oko 15 tisuća veličinom su između 3 i 4 metra. Pokušaji da se križevi izbroje neuspjeli su jer se svakim danom postavljaju novi. Brdo križeva je zaista impresivno i kada hodočasnik dođe tamo i osjeti snagu vjere i ljubavi uviđa i nevažnost brojki.
Prema legendi prvi je križ vlastitim rukama napravio i postavio otac kojemu je umrla kći, a on je po povratku s brda našao u kući živu. Pripovijeda se i o viđenju kipa Blažene Djevice Marije s malim Isusom koja je zatražila da ljudi postave križeve. Postavljanje križeva postalo je tradicijom nakon postavljanja križeva u spomen žrtvama ustanka u studenom 1831. Broj križeva je desetljećima rastao u znak nenasilnog otpora stranim osvajačima, stoga su vlasti Brdo proglasile nepoćudnim i odlučile ga uništiti.
Photo: truelithuania.com
Od završetka Drugog svjetskog rata hodočašća su zabranjena, a 1961. uništeno je oko 5000 križeva. Sredinom sedamdesetih brdo je bilo izravnano buldožderima, križevi spaljeni, bačeni u rijeku ili pretvoreni u staro željezo. Područje je bilo zatrpano otpadom. Bilo je još nekoliko velikih devastacija. Nakon svake lokalno stanovništvo i hodočasnici iz cijele Litve noću bi, i veoma brzo, postavili nove križeve na sveto brdo.
Godine 1985. konačno su vlasti odustale od rušenja Brda križeva. Kasnije je upisano i na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine.
Brdo svake godine posjećuju tisuće hodočasnika. Papa Ivan Pavao II. služio je na njemu sv. misu na kojoj je sudjelovalo oko 100 000 vjernika.
Photo: truelithuania.com
Danas je Brdo križeva hodočasničko mjesto brojnih turista i hodočasnika iz cijelog svijeta, koji pridonose postavljanju novih križeva i povećanju njihova broja. Za narod Litve brdo je mjesto hodočašća i otpora komunističkom režimu.
Nasuprot brda podignuta je kapelica. Turisti i hodočasnici dolaze tijekom cijele godine, a najveća proslava bude krajem srpnja.
Zanimljivo je da je Litva najsjevernija među većinskim katoličkim državama na svijetu. Naime, ona se nalazi nešto sjevernije od Republike Irske (također katoličke države), a sve ostale sjevernije države nemaju katoličku većinu. U Litvi katolici čine oko 77% stanovništva.
Izvor teksta: wikipedia/povijest.hr/katehetski-nadbiskupija-split.net
