Snimanjem izraza lica beba prvi su put evidentirani dokazi po kojima one, dok su u majčinoj utrobi različito reagiraju na razne mirise i okuse. Koristeći 4D ultrazvučne snimke stotinu trudnica liječnici su proučavali na koji način reagiraju njihove nerođene bebe nedugo nakon što su njihove majke pojele određene namirnice. Bebe su bile izložene okusima mrkve i kelja koje su konzumirale njihove majke.
Nerođene bebe koje su bile izložene okusu mrkve reagirale su “smješkom”, a one koje su bile izložene okusu kelja reagirale su grimasom koja je izgledala poput “plakanja”. Novo bi otkriće moglo dodatno pridonijeti razumijevanju načina razvoja ljudskih receptora okusa i mirisa, kazali su znanstvenici Laboratorija za neonatalna i istraživanja fetusa Sveučilišta Durham.
Preferencije okusa
Znanstvenici vjeruju i u to da ono što majke jedu za vrijeme trudnoće može utjecati na preferencije okusa beba po rođenju, ali i na uspostavljanje zdravih prehrambenih navika i smanjenje izbirljivosti kada su određene namirnice posrijedi.
Vjeruje se da nerođena beba osjeća okus udisanjem i gutanjem amnionske tekućine u maternici.
“Brojne studije ukazuju na to da bebe u maternici mogu osjetiti okuse i mirise, no one se temelje na rezultatima koja smo dobili nakon rođenja, a ovo je prva studija koja nam je pokazala njihove reakcije i prije rođenja”, rekla je postdiplomantica Beyza Ustun, koja je vodila istraživanje.
“Bilo je uistinu nevjerojatno gledati reakcije nerođenih beba na okuse kelja ili mrkve za vrijeme skeniranja i podijeliti te trenutke s njihovim roditeljima”, rekla je Ustun.
Ultrazvučni 4D pregled obavljen je u 32. i 36. tjednu trudnoće.
Dvadesetak minuta prije svakog skeniranja majke su progutale po kapsulu s približno 400 mg praha mrkve ili 400 mg kelja, a sat vremena prije nisu konzumirale ništa osim vode.
Dovoljne su bile male količine
Reakcije na licima beba snimljene u objema skupinama u usporedbi sa snimkama lica fetusa u kontrolnoj skupini koji nisu bili izloženi nijednom okusu, pokazale su da je izlaganje samo maloj količini okusa mrkve ili kelja bilo dovoljno da potakne reakciju.
Koautorica studije, profesorica i voditeljica laboratorija Nadja Reissland, ranije je proučavala 4D snimke da bi ukazala na štetan utjecaj pušenja za vrijeme trudnoće.
“Naša nova studija mogla bi imati važne implikacije za razumijevanje najranijih dokaza o sposobnostima fetusa kada je posrijedi razlikovanje različitih okusa i mirisa hrane koju u organizam unose njihove majke”, kazala je.
S njom se slaže i profesorica i koautorica studije Jackie Blissett sa Sveučilišta Aston iz Birminghama koja smatra da bi “izlaganje fetusa ‘manje voljenim’ okusima, poput primjerice kelja, moglo utjecati na to da se beba još u utrobi navikne na takve okuse”.
“Sljedeći nam je korak ispitati pokazuju li fetusi manje ‘negativnu’ reakciju na iste okuse s protokom vremena, što bi moglo rezultirati boljim prihvaćanjem ‘nevoljenih’ okusa kada ih bebe prvi put kušaju izvan maternice.”
Studija je objavljena u stručnome časopisu Psychological Science.
Izvor: frendica.hr