Misno slavlje predvodio je novi upravitelj i rektor ovog velebnog Marijanskog svetišta benediktinac Superior Pater Dr. Michael Staberl OSB. Za vrijeme svete mise pjevao je zbor A-capella- Chor Via Lentia iz Beča sastavljen od četrdesetak mladića i djevojaka. Iako je bio trinaesti u mjesecu ujedno je ovo bila i spomen misa na blagopokojnog Bečkog kardinala Franza Königa. Nakon svete mise svi vjernici svečano su u procesiji zadnji put prošli kroz sveta vrata milosrđa, a uz pjesmu „Tebe Boga hvalimo“ i zvonjavu svih sedam crkvenih zvona bazilike zaključena je godina milosrđa. Na kraju je Pater Michael OSB simbolično zatvorio sveta vrata.
Podsjetimo, Sveta vrata milosrđa u ovom svetištu bila su otvorena od 12. prosinca prošle 2015. godine kada je ih je otvorio mjesni biskup biskupije Graz – Seckau mons. Wilhelm Krautwaschl. Otvaranju svetih vrata nazočilo je tada oko tisuću vjernika. Biskup je sveta vrata otvorio na Gospinoj bazilici, na desnoj strani (desno od glavnog portala), gdje već preko 850 godina svečano u baziliku i svetište ulaze milijuni Marijinih hodočasnika, posebito hodočasnici koji danima hodočaste pješice po suncu, vjetru, kiši i snijegu. Kroz ova vrata u svetoj godini milosrđa hodočastili su i brojni Hrvati koji žive u Austriji i domovini. Također brojni Gradišćanski Hrvati prošli su kroz ova sveta vrata. Također bilo je hodočasnika iz Dalmacije (Brela, Split, Tučepi), Slavonije, Zagreba, Samobora, Zaboka ... Od svetih vrata do Gospinog oltara u bazilici bio je postavljen 37 metara dugački plavi tepih s dva bijela natpisa „Milosrđe“, a ispred bazilike sedam crkvenih zastava milosrđa. Inače, od samoga početka 21. prosinca 1157. godine ovo je svetište ujedno i svetište Majke Slavenskih naroda (Mater Gentium Slavorum), gdje već od 17. i 18. stoljeća hodočaste i Hrvati, posebice Zagrepčani. Ovo velebno svetište nalazi se u visokim Štajerskim Alpama na 864 metara nadmorske visine. U bazilici se čuva i štuje Gospin kip izrađen od lipovog drveta, visok 49 centimetara, koji je star preko 858 godina. Više informacija o ovom svetištu na mrežnoj stranici www.basilika-mariazell.at.
