Kad bi se iz školskih prostorija uklonilo svo vjersko znakovlje, bila bi to „svojevoljna akcija, koja bi za posljedicu imala duhovno osiromašenje”, poručio je biskup u priopćenju objavljenom na mrežnim stranicama biskupije, a prenosi njemački Kathpress. On smatra da bi školske prostorije bez vjerskog znakovlja bile u suprotnosti s društvenom stvarnošću, „u kojoj su vjerska pitanja nazočna u mnogim područjima”.
Biskup Glettler tim je priopćenjem reagirao na raspravu što ju je krajem veljače pokrenuo tirolski učenički parlament, sastavljen od školskih glasnogovornika i predstavnika učenika, označivši „pogrešnim” nazočnost raspela u učionicama. Predstavnici toga tijela zatražili su uklanjanje raspela osim ako razred jednoglasno ne zatraži njegovu nazočnost. Kao objašnjenje toga zahtjeva navedena je potreba „neutralnosti” i jednakog vrednovanja svih vjeroispovijesti u učionicama.
Innsbruški biskup pak smatra „da se u korištenju vjerskog znakovlja u zajedničkim nastavnim prostorijama treba zrcaliti i vjerski šaroliki sastav razreda”. Poručio je kako bi rado s mladima detaljno i osobno razgovarao o vjerskom znakovlju u školi. Ujedno je predočio i vlastiti prijedlog, prema kojemu bi raspela ostala visjeti u učionicama, a djeca pripadnici nekršćanskih vjeroispovijesti dobila mogućnost „svoj vjerski znak izvjesiti u razredu kako bi bio vidljiv svima”.
Biskup Glettler mišljenja je da bi različito vjersko znakovlje „omogućilo uvažavajuće okruženje za učenje i bilo prihvatljivo svima”. Važno je „da se upravo u školskim razredima vježba razumijevanje jednih za druge, kako bi se uvažavala različita uvjerenja”, tvrdi innsbruški biskup, dodajući kako se u učenju te otvorenosti krije „važna nastavna zadaća škole”.
Križ je, pojasnio je Glettler, „kao znak vjere i nade najdublje upisan u kulturu naše zemlje”. Osim toga, raširene ruke Raspetoga predstavljaju „gestu da Bog svim ljudima nudi svoj blagoslov i svoju skrb”. Križ je također izraz temeljnog kršćanskog uvjerenja „da je Isus iz Nazareta uložio svoj život kako bi prevladao svaku i najdublju zloću i opasnu nasilnu spiralu osvete i naplate”, rekao je.
„Pomirba je moguća, a ljubav je snažnija od svake mržnje, a osim toga i u najočajnijoj situaciji moguć je novi početak; križ i o tome svjedoči”, poručio je biskup Glettler.
Prema njegovim riječima, kršćanski prasimbol vrlo je „zahtjevan” i predočuje Božju ljubav. „Osim toga, križ nas povezuje sa svim ljudima koji moraju nositi teret osobne patnje – on nije simbol pobjednika i stalno uspješnih. Križ je dodirljiva slika solidarne povezanosti sa svima, i s bezbrojnim poniženima i socijalnim gubitnicima našega globaliziranog svijeta, uključujući i oštećeno stvorenje”. Upravo u današnjem „opterećenom vremenu” križ je „pomoć u podizanju pogleda, most nade između zemlje i neba”, zaključio je innsbruški biskup Glettler u svome pojašnjenju.
