Tijekom proteklih desetljeća kršćani u Turskoj imali su mogućnost obnavljanja svojih crkvenih zgrada, ali država nije dopuštala gradnju novih.
Crkva u istanbulskoj četvrti Bakirköy trebala bi biti dovršena za dva mjeseca. U novoizgrađenoj crkvi bit će mjesta za oko 700 vjernika, a osim prostora za bogoslužje zgrada obuhvaća i dva kata s prostorijama za okupljanje i podzemnu garažu. Kamen temeljac za crkvu položio je 2019. turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je tada izjavio kako u zadaće države spada i briga da kršćani imaju dovoljno crkava za svoja bogoslužja.
Sirijska pravoslavna Crkva, koja u Turskoj okuplja između 12.000 i 17.000 vjernika, posjeduje u istanbulskoj četvrti Tarlabasi crkvu sa župnim centrom izgrađenu u 19. stoljeću, gdje je i sjedište metropolita Mora Filuksinosa Yusufa Cetina. Ta je crkva međutim u međuvremenu postala premalena za pastoralne potrebe.
Istanbulske gradske vlasti krenule su 2009. po nalogu tadašnjeg predsjednika vlade Erdogana u potragu za odgovarajućim zemljištem za novu crkvu. Kasniji predsjednik vlade Ahmet Davutoglu 2015. je objavio plan gradnje, koja je međutim odgađana više godina.
Zemljište na kojemu je sagrađena nova crkva pripadalo je Katoličkoj Crkvi, kojoj ga je 1868. darovao jedan vjernik, a u međuvremenu je dijelom služilo kao groblje i na njemu se nalazi katolička kapelica. Vlasti su 1950. nacionalizirale zemljište i predale ga gradu, a groblje je zatvoreno.
Gradilište je u listopadu 2022. posjetio salzburški nadbiskup Franz Lackner zajedno s bečkim grčko-pravoslavnim metropolitom Arseniosom (Kardamakisom). Metropolit Cetin tom je prigodom najavio da će se nakon dovršetka gradnje crkve pristupiti obnovi groblja i katoličke kapelice.
“Nova crkva nije samo za sirijske pravoslavce, nego za sve kršćane”, rekao je metropolit.
Sait Susin, predsjednik istanbulske Zaklade sirijskih starina, izjavio je za list “Daily Sabah” da nova crkva, izgrađena u stilu povijesnih crkava u pokrajini Mardin, nije podignuta na katoličkim grobovima, što je utvrđeno ispitivanjima tla prije početka gradnje.
Turska je prema Ustavu laicistička država, ali vjerske zajednice izvan sunitskog islama često nailaze na diskriminaciju. U Turskoj su samo Grčka pravoslavna Crkva, armenski kršćani i židovstvo službeno priznati kao vjerske manjine, koje uživaju određena prava, primjerice mogu imati vlastite škole.
Sirijska pravoslavna Crkva kao ni Katolička Crkva nisu priznate kao vjerske manjine, što je posljedica spornog mirovnog sporazuma iz Lausanne iz 1923. godine, javlja IKA.
