Uza zvuke najvećeg zvona Notre Dame „Emmanuela“, pariški nadbiskup Laurent Ulrich u subotu 7. prosinca navečer otvorio je vrata katedrale. Tijekom simboličnog čina pokucao je oko 19.20 svojim biskupskim štapom triput na vrata glavnog portala, na što su katedralni pjevači svaki put odgovarali pjevanjem psalma.
Na svečanosti, održanoj uz najveće sigurnosne mjere, sudjelovalo je 1.500 pozvanih gostiju, među kojima su bili brojni predstavnici politike, Crkve i društva. Među uzvanicima su bili novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, britanski prijestolonasljednik princ William, princ Albert od Monaka, njemački savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i američki poduzetnik Elon Musk.
Nakon nadbiskupova ulaska u katedralu, prikazan je film o požaru i obnovi. Naposljetku je u katedralu praćeno pljeskom ušlo 160 vatrogasaca koji su gasili požar. Pročelje katedrale bilo je osvijetljeno natpisom „hvala“ na nekoliko jezika.
Nakon kratke glazbene izvedbe Renauda i Gautiera Capuçona na violini i violončelu, riječ je uzeo francuski predsjednik Emmanuel Macron zahvalivši svima koji su pridonijeli spašavanju i obnovi katedrale.
„Večeras opet zvone zvona Notre Dame“, rekao je francuski predsjednik, podsjećajući na prizore iz 2019. godine. Unatoč velikoj šteti, odustajanje nije bilo opcija, naglasio je. „Odlučili smo se za pokret“, rekao je, dodavši kako je katedrala postala simbol onoga što može ostvariti nacija i ljudi na cijelome svijetu. „Večeras možemo dijeliti radost i ponos“, poručio je Macron, završivši govor riječima: „Živjela Naša Gospa, živjela Republika, živjela Francuska!“
Bilo je predviđeno da Macron govor održi na trgu pred katedralom, ali je zbog lošeg vremena ceremonija premještena u katedralu.
Nakon toga je pariški nadbiskup Ulrich, koji je tu službu preuzeo 2022., prvi put pristupio svojoj biskupskoj stolici. S tog je mjesta zahvalio Macronu i svima koji su pridonijeli obnovi katedrale. Pljeskom je pozdravljena poruka pape Franje: „Neka preporod te crkve vrijedne divljenja bude proročanski znak ponovnog oživljavanja Crkve u Francuskoj“.
Papa je u poruci podsjetio na požar prije pet godina. „Naša srca povezala su se uslijed opasnosti uništenja ovog remek djela vjere i kršćanskog građevinskog umijeća, stoljetnog svjedoka vaše nacionalne povijesti“.
I Papa je zahvalio vatrogascima kao i podupirateljima u Francuskoj i inozemstvu koji su pridonijeli obnovi katedrale. Njihov polet „nije samo izraz privrženosti umjetnosti i povijesti, nego još više – i kako je to ohrabrujuće – znak da se simbolična i sveta vrijednost takve zgrade još uvijek u mnogome prepoznaje“, poručio je papa Franjo. Naposljetku je zamolio da katedrala i nadalje ostane otvorena besplatno za sve posjetitelje i da mještanima služi kao mjesto duhovne obnove.
Papu Franju na svečanosti je predstavljao apostolski nuncij u Francuskoj nadbiskup Celestino Migliore, koji je i pročitao poruku. Nuncij je prije toga naglasio da Papin nedolazak na svečanost ne znači njegovo distanciranje od Francuske, jer on i danas unatoč poodmakloj sekularizaciji tu zemlju poštuje kao „plodno tlo za pastoralnu kreativnost i svetost“. Papa će 15. prosinca posjetiti sredozemni otok Korziku, koji pripada Francuskoj, gdje će sudjelovati na kongresu o pučkoj pobožnosti.
Ranogotička pariška katedrala Notre Dame zaštitni je znak Pariza i simbol svih francuskih katedrala. Sagrađena je na otoku Ile de la Cite na Seini u povijesnom središtu Pariza, a posvećena je Blaženoj Djevici Mariji. Prije požara 2019. godišnje ju je posjećivalo 12 do 14 milijuna ljudi. Gradnja katedrale započela je 1163., a već 1182. završen je kor, zatim su slijedili glavni brod i zapadno pročelje te tornjevi. Unutrašnjost katedrale dugačka je oko 130 metara, a visoka 33 metra. Svaki od dva tornja visok je 69 metara.
Poput brojnih drugih francuskih crkava, katedrala Notre Dame oskvrnuta je tijekom Francuske revolucije. Najprije je proglašena „Hramom najvišeg bića“, a kasnije je pretvorena u skladište za vino. Napoleon je 1802. naredio da se katedrala vrati crkvenoj svrsi, a ondje je i sam 1804. u nazočnosti pape Pija VII. okrunjen za francuskog cara.
