Sloboda vjeroispovijesti u Kirgistanu postupno se smanjuje, a zakon o vjeri koji je stupio na snagu 1. veljače mogao bi dovesti do zatvaranja mnogih crkava u toj većinski muslimanskoj zemlji, priopćio je Open Doors, prenosi IKA.
Novi zakon, što ga je kirgistanski parlament donio 26. prosinca 2024. i kojega je predsjednik države Sadir Žaparov potpisao 22. siječnja 2025., zahtijeva od svih vjerskih zajednica da se podvrgnu registraciji kako bi dobile dopuštenje koje se mora obnoviti svakih pet godina. Za registraciju je potreban velik broj potpisa članova, što ugrožava djelovanje zajednica s manje od 500 članova. O dopuštenju ovisi pravo na propovijedanje i podučavanje odraslih i djece.
Open Doors smatra kako je odredba o potpisima „gotovo nemoguća zadaća“, budući da mnogi kršćani žele ostati anonimni iz straha od represija i povrede privatnosti. Posebice kad je riječ o obraćenicima s islama, kršćani se radije sastaju u malim zajednicama u privatnim kućama nego da se registriraju jer ne žele upadati u oči i izložiti se progonu.
„U mnogim zemljama u središnjoj Aziji autokratske vlasti ugrožavaju osobne slobode, a u Kirgistanu se stanje posljednjih godina najviše pogoršalo“, navodi Open Doors. Ta zemlja, koja do smjene vlasti 2020. nije bila poznata kao autoritarna, u roku od jedne godine popela se za 14 mjesta na 47. mjesto na popisu zemalja s najvećim progonima kršćana. Slijedom toga, mnogi kršćani izbjegavaju javnost.
Prema navodima Open Doorsa, u Kirgistanu se bilježi snažan rast nasilja prema kršćanima, primjerice kamenovanje crkava ili upadi skupina nasilnika. Posebice se diskriminira bivše muslimane koji su prešli na kršćanstvo. Žene iz te skupine izložene su nasilju muževa, a u nekim slučajevima bivaju zajedno s djecom protjerane iz obiteljskih domova.
