Open Doors je u srijedu objavio redoviti godišnji indeks progona, koji uključuje popis 50 zemalja s najtežim progonima kršćana. Progoni obuhvaćaju različite slučajeve, od uhićenja, racija za vrijeme bogoslužja, vandalizma i spolnog zlostavljanja kršćanki.
Treći put u nizu popis predvodi Sjeverna Koreja, koja je uzgred od 1993. bila 23 puta proglašena zemljom s najvećim progonom kršćana. Nadalje, Open Doors bilježi zaoštravanje položaja kršćana uslijed ratova, autoritarnih vlada i stalnih sukoba u podsaharskoj Africi i središnjoj Aziji.
U izvještajnom razdoblju od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024. diljem svijeta 380 milijuna kršćanskih vjernika bilo je „u velikoj mjeri“ izloženo progonu i diskriminaciji, piše u izvješću. To predstavlja porast za više od četiri posto u usporedbi s godinom ranije, kad je nasilju bilo izloženo 365 milijuna kršćana.
Ubijeno je 4.474 kršćana u povezanosti s vršenjem vjerskih obveza. Udruga međutim napominje da je stvarni broj ubijenih puno veći. U godinu dana porastao je i broj napada na kuće kršćana, za 33 posto na 28.368 slučajeva.
Najveći porast napada bilježi se u Kirgistanu, koji je na popisu skočio za 14 mjesta i sada se nalazi na 47. mjestu popisa zemalja s najvećim progonom kršćana.
„Prije nego što je sadašnji predsjednik Sadir Japarov u siječnju 2021. došao na vlast, Kirgistan je bio najmanje autoritarna zemlja u središnjoj Aziji“, izjavio je Rolf Zeegers, analitičar World Watch Researcha, analitičkog odjela Open Doorsa. Od tada je „uveden cijeli niz restriktivnih zakona“ kojima se ograničava sloboda vjeroispovijesti, dodao je. Osim toga, Kirgistan bilježi veliki porast nasilja protiv Crkava, u koje se ubrajaju kamenovanje ili racije za vrijeme bogoslužja.
I u susjednom Kazahstanu, koji se na popisu nalazi za 38. mjestu, Open Doors bilježi zaoštravanje državne kontrole. Navode se policijske racije za vrijeme bogoslužja i spolno zlostavljanje kršćanki. „Ugroze od strane autoritarnih režima u središnjoj Aziji toliko su se pooštrile, da mnogi kršćani u tome području žive u sve većem strahu“, izjavio je Frans Veerman iz Open Doorsa.
U Jemenu, koji zauzima 3. mjesto na popisu zemalja s najvećim progonom kršćana, građanski rat i „sve veće bezakonje“ pogoduju progonu.
I dalje je napeto stanje u podsaharskoj Africi, navodi Open Doors. Posljednjih godina ondje je prognano 16 milijuna kršćana. U najnovijem izvještajnom razdoblju zabilježeno je blizu 136.000 prognanih.
Sudan se s 8. popeo na 5. mjesto ljestvice. Ondje se bilježi porast broja ubijenih kršćana, seksualnog nasilja i napada na kuće i poslovne prostore kršćana.
Do sredine 2024. na svijetu je bilo u bijegu više od 7.7 milijuna ljudi, što znači da je riječ o „najvećoj prognaničkoj krizi na svijetu“, navodi Open Doors.
Izvješće nadalje pokazuje da se Crkvu u nizu zemalja gura u ilegalu. To je primjerice slučaj u Alžiru, koji je na 19. mjestu po progonu, ili u Libiji, koja zauzima 4. mjesto, gdje su kršćani prisiljeni ilegalno slaviti bogoslužje. U Afganistanu, tvrdi udruga, više nije moguće ni u tajnosti organizirati kršćanska okupljanja.
Kršćani u Kini, koja je svrstana na 15. mjesto, kao i u drugim autokratskim državama, sve su oprezniji zbog sve većeg državnog nadzora, bilo da je riječ „o stvarnom životu ili aktivnostima na internetu“, tvrdi Open Doors.
„Daljnji snažni rast nasilja nad kršćanima u prošloj godini mora nas sve u zapadnim zemljama uzdrmati i potaknuti na ciljano djelovanje“, izjavio je direktor austrijskog Open Doorsa Kurt Igler. Rekao je kako se austrijska politika i javnost moraju zauzimati za to „da vlade u tim područjima poduzmu smislene mjere kako bi se suprotstavile rastućem utjecaju džihadističkih skupina i omoguće zaštitu nejakih od agresora“. U suprotnome, prijeti „nestanak nekoć bujnih kršćanskih zajednica“. Potrebno je omogućiti „pravdu za žrtve i obvezu odgovornosti za počinitelje“, dodao je Igler.
Open Doors prema vlastitim navodima svake godine istražuje razmjere nasilja, državnog tlačenja i društvene i institucionalne netrpeljivosti naspram kršćanima u oko 100 zemalja. Pritom se oslanja na podatke pogođenih crkvenih mreža, regionalnih odvjetnika za ljudska prava, neovisnih stručnjaka i vlastitih analitičara. Metode istraživanja provjerava i potvrđuje Međunarodni institut za slobodu vjeroispovijesti (International Institute for Religious Freedom – IIRF) koji okuplja niz stručnjaka za odgovarajuća područja. (kta/ika)
