Istraživanje se odnosi na razdoblje od listopada 2016. do studenog 2017., a njime je obuhvaćeno pedeset zemalja u kojima se kršćani suočavaju s najtežim progonima. Objavljena je i ljestvica deset zemalja u kojima su kršćani suočeni s najjačim progonima, a to su redom: Sjeverna Koreja, Afganistan, Somalija, Sudan, Pakistan, Eritreja, Libija, Irak, Jemen, Iran.
U 2017. godini ubijeno je 3066 kršćana što je više nego dvostruko veći broj u odnosu na godinu ranije kada je ubijeno 1200 kršćana, stoji u izvješću World Watch List 2018. Oko 215 milijuna kršćana doživjelo je visoki stupanj progona zbog vjere što gledajući statistiku znači da je zbog vjere progonjen jedan od dvanaest kršćana u svijetu. Najviše ih je ubijeno u Nigeriji i drugim afričkim zemljama, a u Sjeveroj Koreji i ne zna se točan broj stradalih. Drugi izvori tvrde da su brojke još dramatičnije i da je broj progonjenih kršćana veći od 600 milijuna (Centre for Studies on New Religions).
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir upozorava kako se iz godine u godinu, nažalost, progon kršćana pogoršava, a tužne brojke rastu. „Uzmimo za primjer Nigeriju. Gotovo svaki kršćanski blagdan u toj je zemlji zavijen u crno. Sedamnaest je ljudi ubijeno na izlazu iz crkve poslije novogodišnje mise. Šest časnih sestara oteto je nepunih mjesec dana ranije u toj zemlji. Dvije trećine od tri tisuće ubijenih kršćana u svijetu upravo su nigerijski kršćani“, navodi Petir te upozorava: „Boko Haram ne miruje u svojim napadima, ne smijemo ni mi mirovati u borbi protiv Boko Harama i ostalih ekstremističkih skupina!“
Open Doors navodi kako je prošlu godinu obilježilo nekoliko trendova: religijski nacionalizam u zemljama središnje Azije i na Bliskom istoku koji ne tolerira kršćanske manjine; vojni poraz ekstremnih islamističkih skupina ne znači i smanjenje progona kršćana jer islamske skupine šire ideologiju koja ima veliki utjecaj na društvo i porast radikalizacije; Afrika ostaje kontinent snažnog nasilja prema kršćanima – osam od deset zemalja s najvećim brojem ubijenih kršćana su na afričkom kontinentu; progoni kršćana u konstantnom su porastu u posljednjih pet godina.
Država u kojoj je najteže na svijetu biti kršćanin i dalje je Sjeverna Koreja, a pretpostavlja se kako je oko 70 000 kršćana zatvoreno u radnim kampovima. Stanje se za kršćane pogoršalo se u Afganistanu koji se svrstao na drugo mjesto na ovoj nepopularnoj ljestvici. Na ljestvicu pedeset zemalja s najvećim progonima kršćana prvi put su ušle države Nepal i Azerbajdžan.
U Nepalu je u snažnom porastu religijski nacionalizam povezan uz hindu radikale koji su postali mnogo nasilniji prema kršćanima. Znatan porast nasilja prema kršćanima primjećuje se u Indiji (11. mjesto) također zbog povećanog utjecaja radikalnog hinduizma. U izvješću se navodi kako su zbog vjerskih razloga militantni Hindusi ubili najmanje osmero kršćana, oštetili najmanje 34 crkve, a oko 24 tisuće kršćana doživjelo je neki oblik nasilja.
Pogoršalo se i stanje za kršćane na Bliskom istoku. Islamski ekstremisti povučeni iz Iraka i Sirije stoje iza novog vala progona kršćana u zemljama u okruženju. Izvješće posebno upućuje na patnju koptskih kršćana u Egiptu koji je ove godine sedamnaesti na ljestvici. Prošle je godine 128 egipatskih kršćana ubijeno u religijski motiviranim napadima, a mnogi su morali napustiti svoje domove i preseliti se u druge dijelove zemlje.
Kao jedan od najdrastičnijih primjera protukršćanskog nasilja navodi se slučaj jednog ubojice koji je pitao koptsku ženu da mu pomogne precrtati s njegovog popisa osoba za likvidaciju imena njezinoga sina i supruga koje je netom prije ubio. U veljači je skupina Islamska država objavila propagandni video u kojem se zaklinje kako će istrijebiti egipatske Kopte i osloboditi Kairo.
U izvješću se detaljnije analizira i stanje u Pakistanu gdje kršćani, kako se ističe, žive u stalnom strahu od napada te su izloženi neprestanoj diskriminaciji, žive u nezaposlenosti, nacionaliziraju se kršćanske škole i crkve.
Među afričkim zemljama izvješće ističe Nigeriju, Somaliju i Sudan te Eritreju koja je nazvana afričkom Sjevernom Korejom. U Nigeriji je prošle godine ubijeno više od dvije tisuće osoba, a više od petsto žena je silovano ili seksualno zlostavljano.
Izvješće apelira na zastupnike u Europskom parlamentu da ulože veći napor te uključe slobodu vjeroispovijesti i vjersku toleranciju u sve međunarodne i društvene pregovore i sporazume kada se traži savjet Parlamenta, apostrofirajući posebno Kinu, Pakistan, Indiju i Irak. S obzirom na obvezujuću Međunarodnu konvenciju o građanskim i političkim pravima (UN, 1966.), od pakistanske vlade traži se povlačenje zakona o bogohuljenju koji se često koriste upravo protiv kršćanskih manjina kako bi ih pritvorili ili krivo optužili. Pozivaju EU i da u bilateralne i multilateralne ugovore s Indijom hitno integrira zabrinutost za vjerske slobode.
Podsjetimo, zastupnica Petir u prosincu je prošle godine pod pokroviteljstvom predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija u Europskom parlamentu u Bruxellesu organizirala i konferenciju o progonu kršćana na Bliskom istoku na kojoj je ugostila mons. Pierbattistu Pizzaballu, apostolskog upravitelja Latinskog jeruzalemskog patrijarhata, poglavara katoličke kaldejske nadbiskupije Basra (Irak) nadbiskupa Habiba Hormuza Al-Naufalija te voditelja lokalne podružnice Papinske fondacije Pomoć Crkvi u potrebi o. Ziada Hilala.
To je tek jedan od događaja o progonu kršćana i slobodi vjeroispovijesti koje je Petir tijekom svog dosadašnjeg mandata organizirala sa željom da to iznimno važno pitanje bude u fokusu europskih političara kako bi Europska unija poduzela konkretne korake za zaštitu progonjenih kršćana svugdje u svijetu.
