Upoznajmo hrvatsku zajednicu u Mississaugi koja broji čak 1315 obitelji!
Iz ove najbrojnije hrvatske iseljeničke zajednice javile su se i obitelji Franjičević, Marčinković, Bagarić, Barišić i Novokmet.
Krunicu je predvodio pater Ike Mandurić, a istu možete pogledati u nastavku…
O župi
Nakon Drugog svjetskog rata organizirane pastve za Hrvate u zemljama zapadne Europe nije bilo. Ono malo svećenika toga vremena vezalo se uz izbjegličke logore u Austriji, Njemačkoj i Italiji.
Hrvate katolike u Münchenu prvi je počeo okupljati dr. Ivo Vitezić, svećenik krčke biskupije koji je ovdje došao iz Praga 1946. Već dvije godine poslije počeo je organizirati stalnu svetu misu za hrvatske vjernike u kapeli staračkog doma u Vinzentinum. Stoga se 1948. uzima kao godina osnutka najstarije hrvatske katoličke misije u zapadnoj Europi.
Već 1949. u München dolazi dr. Stjepan Kukolja, svećenik zagrebačke nadbiskupije, student pastoralne medicine, a zatim mu se 1950. pridružuje i dr. fra Dominik Šušnjara, fratar provincije Presvetog Otkupitelja Split, dugogodišnji voditelj misije i nad-dušobrižnik za cijelu Njemačku.
Fra Dominik je do 20. studenog 1951. djelovao kao pomoćnik don Stjepana Kukolje, kada je imenovan hrvatskim nad-dušobrižnikom, upraviteljem cjelokupne pastve u Njemačkoj. Od tada fra Dominik je svake nedjelje i blagdanima slavio svetu misu prijepodne u Münchenu, a poslijepodne u logorima u Dachau, Valki kod Nürnberga ili Landsshutu. Vrlo brzo je postao svjestan činjenice da ne može sam zadovoljiti potrebe na svim mjestima gdje su doseljeni i izbjegli Hrvati u Njemačkoj, stoga se zauzima za dolazak novih svećenika.
Hrvatska katolička župa München od 1948. godine djeluje u Bavarskom pastoralnom području, u sklopu nadbiskupije München Freising. Uz hrvatske vjernike koji žive u tom gradu, skrbi i za sve hrvatske vjernike od Rosenheima na istoku do Augsburga na zapadu i sve do Garmisch-Partenkirchena na jugoistoku.
Hrvatska katolička župa München najstarija je u zapadnoj Europi i najveća hrvatska katolička zajednica na svijetu, a broji više od 60 tisuća vjernika. Do jeseni 2013. nosila je naziv Hrvatska katolička misija München.
Voditelji misije i župe bili su: vlč. dr. Ivo Vitezić (1946. – 1948.), vlč. dr. Stjepan Kukolja (1949. – 1951.), a od 1951. pa sve do danas župa je povjerena svećenicima Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu: dr. fra Dominik Šušnjara (1953. – 1983.), fra Josip Zrnčić (1983. – 1988.), fra Mirko Marić (1988. – 1994.), fra Petar Gulić (1993. – 2000.), fra Božo Ančić (2000. – 2003.) i fra Tomislav Dukić (2003. – 2011.). Od 2011. do 2019. godine na njezinom čelu bio je fra Boris Čarić.
Od 2019. župnik je fra Petar Klapež. U župi djeluju i dušobrižnici: fra Jozo Župić, fra Marinko Vukman, fra Edvard Sokol i fra Slaven Čeko. Uz svećenike, aktivne su i pastoralne suradnice: s. Nikolina Marija Bilić, s. Viktorija Vukančić i Anamarija Andrijević te tajnice Marija Šibenik i Nedeljka Ivoš.
Od 1965. do 1974. godine ovdje kao pastoralne suradnice djeluju školske sestre franjevke Krista Kralja provincije Presvetog Srca Isusova iz Splita, a od listopada 1974. do danas sestre Družbe sestara franjevki od Bezgrješne iz Šibenika. U socijalnoj službi pri Caritasu u Münchenu aktivni su socijalni radnici: Kristina Alvir, Anto Blažević i Marijo Suman.
Nakon pandemije koronavirusa ovdje se redovito nedjeljom slavi deset svetih misa na hrvatskom jeziku, od kojih sedam u Münchenu i to u crkvama St. Michael, St. Gabriel, Maria Schutz, St. Paul te tri mise u Poingu, Geretsriedu i Emmeringu/FFB. U prosjeku na deset svetih misa svake nedjelje dođe oko šest tisuća vjernika.
U Hrvatskom domu redovno se održavaju vjeronaučni susreti od 1. do 8. razreda s posebnim naglaskom na pripreme za sakramente prve pričesti i potvrde. Svake godine župa ima od 180 do 230 prvopričesnika i krizmanika. Svake godine bilježi i tri ciklusa zaručničkih tečaja. Od svih parova, njih 95 posto slavlje vjenčanja imaju u mjestima odakle su došli. U posljednje vrijeme posebno se osjeća veliki broj mladih iz Slavonije. Župa ima i pripremu odraslih za sakramente inicijacije. Tako svakog vikenda u Hrvatskom domu okupi preko tisuću djece i mladih.
Uz navedene skupine tu su također ministranti, Franjevačka mladež – FRAMA, molitvena skupina OFS-a, liturgijski čitači, mjesečne tribine za odrasle, dječji zbor “Hrvatski slavuji” te četiri zbora odraslih. Ovdje djeluje i orkestar djece i mladih, zatim nastava tamburica za djecu, ženska vokalna skupina “Lira”, klapa “Croatia”, šest folklornih skupina djece, mladih i odraslih koje obuhvaćaju uzraste od šeste godine pa nadalje. Uz sve te aktivnosti župa ima skupinu akademičara i skupinu starijih osoba koji se sastaju jedanput mjesečno, a neizostavan je posjet nemoćnim i bolesnim osobama.
Kroz cijelu povijest župe događale su se različite migracije. Ovaj nagli porast novopridošlih katolika donosi i nove izazove u pogledu pastoralnog djelovanja. Isto tako, sve je učestalija praksa da se stariji ljudi odlaskom u mirovinu manje vraćaju u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Tako u posljednje vrijeme župa bilježi sve veći broj pogreba, što je u početku stvaranja bila rijetkost.
Prema statistikama Hrvatskog dušobrižničkog ureda iz Frankfurta, u Njemačkoj danas živi 450 tisuća hrvatskih katolika. Ovdje trenutačno djeluje 97 hrvatskih katoličkih misija i zajednica, 89-ero svećenika, dva trajna đakona, 51 pastoralni suradnik i 50 tajnika.
“Za svaku kulturu najvažnije je pitanje smisla, posebno onoga koji se odnosi na otajstvo života i na vječnost. Naša župa danas ima pristup kojim nastoji vjernicima pomoći da žive dostojanstvo djece Božje. Zbog toga je posebno svjedočanstvo onih koji su svoje živote utkali u misijskom poslanju, više puta i kroz mučeničko svjedočanstvo kroz svih 75 godina postojanja naše župe. Stoga ćemo na ovogodišnjoj obljetnici 16. i 17. lipnja zahvaliti Bogu na svim milostima kao i na svakoj žrtvi naših misionara i rijeke dobrih ljudi koji su ugradili sebe na proslavu Boga, majke Crkve i svog hrvatskog naroda, nošeni otajstvom prisutnosti po navještaju Kristove radosne vijest – Kristova evanđelja ma gdje god bili”, rekao je župnik fra Petar Klapež.
