Posebice u nigerijskoj saveznoj državi Borno kršćane se sustavno zaobilazi u sabirnim centrima koje su vlasti osnovale posebno za prognanike u svrhu podjele namirnica i humanitarne pomoći, navodi se u izvješću zaklade. Sukladno izvješću, kršćani u tim privremenim centrima redovito ne dobivaju pomoć, a ponekad se takve odluke donose naprosto jer njihova imena zvuče kršćanski. Neki od kršćana koji su izbjegli pred islamskim ekstremistima, pripadnicima Boko Harama ili ogranka IS-a ISWAP-a, jedini izlaz vide u prelasku na islam ili tajenju svoje vjerske pripadnosti kako bi dobili pomoć.
Kršćanima se uskraćuju isprave kojima bi trebali dokazati da imaju pravo na vladinu humanitarnu pomoć. Izvješće Open Doorsa oslanja se na razgovore s pogođenima. „Čim se stupi u centar i saznaju da ste kršćanin i niste prešli na islam, morate napustiti centar“, navodi se izjava jednog prognanika. Kršćani zbog poteškoća žive u najvećoj mjeri u neslužbenim logorima ili susjednim selima čiji su ih stanovnici voljni prihvatiti. Međutim, i u tim okolnostima teško je dobiti namirnice, jer vlasti te savezne zemlje brane humanitarnim organizacijama raspodjelu humanitarne pomoći u tim mjestima.
Open Doors se poziva na podatke Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Ujedinjenih naroda, prema kojima je više od dva milijuna ljudi na sjeveroistoku Nigerije prognano prvenstveno uslijed ekstremističkih napada. U Bornu se nalazi 80 posto svih prognanika u tome području.
Prema navodima Open Doorsa, kršćani nisu jedini čiji su životu iskorijenjeni i destabilizirani uslijed nasilja Boko Harama i drugih terorista. Međutim, ranjivost kršćana koji u sjevernim nigerijskim saveznim državama ionako žive kao građani drugog reda, znatno je povećana napadima islamističkih ekstremista. Nigerijska vlada mora pozvati regionalne vlasti u Bornu da se pobrinu kako bi sve izbjeglice, neovisno o dobi, spolu, vjeroispovijesti ili svjetonazoru dobile potrebnu potporu, poručio je Open Doors.
