Dok se u Belgiji raspravlja o profesionalnoj tajni, osobito u slučajevima koji se tiču zlostavljanja djece i samoubojstva, biskupska je konferencija te zemlje objavila napomenu koja navodi neka temeljna pravila na tom području. Belgijski biskupi pritom ističu ključnu razliku između profesionalne i ispovjedne tajne. U prvom slučaju, biskupi naglašavaju da ono što pastoralni radnik, laik ili svećenik, sazna tijekom vršenja svoje dužnosti, ne treba otkrivati. Onaj tko povrijedi profesionalnu tajnu čini prekršaj i šteti vjerodostojnosti pastoralne funkcije, a samim time će snositi građanske i kanonske sankcije – stoji u napomeni belgijskih biskupa.
Profesionalna tajna – pravo na priopćenje nadležnim vlastima, ne i obveza
U Belgiji, naime, zbog profesionalne tajne pastoralni radnici nisu obvezni priopćiti ono što saznaju. Ali – ističu biskupi – u izuzetnim okolnostima imaju pravo informaciju prenijeti u skladu s kaznenim zakonom. Takve se izuzetne okolnosti – stoji u priopćenju – moraju odnositi na hitne situacije koje predstavljaju stvarnu opasnost za psihički ili fizički integritet osobe koja se bez pomoći odrasle osobe ne može zaštititi. Primjer toga su maloljetnici i ranjive osobe.
Suradnja s civilnim vlastima
U slučaju seksualnog zlostavljanja maloljetnika, biskupi naglašavaju važnost dobre suradnje s nadležnim civilnim vlastima. Pastoralni djelatnici pritom mogu obavijestiti pravosudna tijela ili druge nadležne institucije. Kada žrtva ili počinitelj zlodjela od pastoralnog djelatnika zatraži povjerljivost, ne treba obećati potpunu povjerljivost, ali je potrebno potpuno iskreno objasniti što će se učiniti s primljenim informacijama i zašto.
Istodobno biskupi naglašavaju da informacije do kojih pastoralni djelatnici dolaze na druge načine, primjerice putem društvenih mreža, nisu obuhvaćene profesionalnom tajnom. Međutim, i takvim će informacijama morati pristupati diskretno.
Ispovjedna tajna je nepovrediva
S obzirom na ispovjednu tajnu, koja je "poseban oblik profesionalne tajne", nema odstupanja. Prema onome što je utvrđeno Kodeksom kanonskog prava, ona je nepovrediva, također u odnosu na civilne vlasti ili pravdu jer je povezana sa sakramentom ispovijedi.
Što činiti u slučajevima zlostavljanja maloljetnika
U isto vrijeme, međutim, belgijski biskupi ističu dvije stvari: prva je da razgovori koji se ne odvijaju u okviru sakramenta pokore nisu vezani ispovjednom tajnom. Drugo, svećenik može poticati one koji su počinili zlodjelo, kao što je seksualno zlostavljanje maloljetnika, da se prijave pravosudnim organima ili vlastima, te im uskratiti odrješenje dok to ne učine. Ako im na ispovijed pak dođe osoba kojoj je učinjeno zlo, svećenik mora upotrijebiti sva sredstva kojima raspolaže da ju dovede do odgovarajuće pomoći.