Podsjetila je da, unatoč tome što na to godinama upozoravaju svi naši vodeći demografi i brojni ekonomisti, Hrvatska već 13 godina nema gotovo nikakav oblik demografske ili obiteljske politike.
Voditelj pravnog tima, Marin Vipauc izjavio je da ciljevi političkih programa koji se odnose na obiteljsku politike još uvijek nisu zadani, a predložene mjere su nemjerljive.
- Narodna koalicija predvođena SDP-om i koalicija 'Jedina opcija' predvođena 'Živim zidom' na ukupno 128 stranica svojih programa samo dva puta spominju mjere koje se izravno odnose na obiteljsku politiku. Neshvatljivo je da ne prepoznaju važnost promjene demografskih trendova, što uključuje konkretnu i cjelovitu obiteljsku politiku. S druge strane HDZ, MOST i koalicija 'Za premijera' spominju neke mjere obiteljske politike, ali su one preopćenite, nesustavne i nisu mjerljive. Mladima se pristupa krajnje neozbiljno - zaključio je Vipauc.
Jelena Slavić Miljenović, članica Udruge, napomenula je da mjere koje će vladajući u budućnosti donositi i kojima će se ovo pitanje rješavati moraju biti konkretne, provedive i oko njih mora biti postignut društveni konsenzus te predstavila rezultate istraživanja provedenog u svibnju i srpnju 2016., o stavovima mladih glede zasnivanja obitelji i čimbenicima koji na to utječu.
Više od 95 posto mladih ispitanika u jednom trenutku svoga života želi osnovati obitelj i imati djecu ako za to postoje adekvatni uvjeti. Istaknuli su da bi željeli imati 2 ili 3 djece te da bi ostali u Hrvatskoj, kada bi za to imali uvjete.
'Svjetski savez mladih Hrvatska' iznio je sedam konkretnih mjera koje su proizašle iz istraživanja:
1. stimulacija poslodavcima koji omogućavaju fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće,
2. status roditelja odgojitelja za obitelji s 5 ili više djece,
3. mjera mjesečnih poticaja obiteljima ovisno o broju djece,
4. subvencioniranje polovice plaće jednog roditelja za obitelji s četvero i više djece,
5. subvencioniranje stambenih kredita,
6. diferencirano oporezivanje dohotka ovisno o broju djece u obitelji,
7. pooštravanje inspekcija i kazni za diskriminaciju trudnih žena i mladih majki na tržištu rada.
Ivan Burić, član istraživačkog tima, za njih kaže da nisu ideološke naravi, kako se često navodi u medijima, već su mjere kojima se osigurava budućnost mladih u Hrvatskoj.
- Slušajte glas stručnjaka i demografa. To je i glas mladih. Ukoliko ne poslušate ovaj glas i ne ostvarite predložene mjere, smatrat ćemo vas odgovornima za demografski bankrot! – zaključio je Burić.
Iz Svjetskog saveza mladih pozvali su na prvo predizborno sučeljavanje stranaka u Hrvatskoj na temu obiteljske politike i mladih, koje će se održati 1. rujna u 19 sati u prostorima Europskog doma (Jurišićeva 1) u Zagrebu, u njihovoj organizaciji.
Detaljnije prijedloge mjera možete pročitati ovdje.
1. Stimulacija poslodavcima koji omogućavaju fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće
Ovom mjerom omogućilo bi se majkama da bolje usklade svoje obiteljske i poslovne obveze, a kako bi ova mjera zaživjela u RH potrebno je na to stimulirati poslodavce mjerama kao što su porezne olakšice i slično.
2. Subvencioniranje polovice plaće jednog roditelja za obitelji s četvero i više djece
U obiteljima s četvero i više djece, od kojih roditelji uzdržavaju najmanje troje, trebalo bi omogućiti subvencioniranje jednog roditelja zaposlenog na pola radnog vremena u mjesečnom iznosu polovice prosječne mjesečne plaće u RH.
3. Status roditelja odgojitelja za obitelji s 5 ili više djece
Mjera koja bi omogućila da u obiteljima s petero i više djece, jedan roditelj na zahtjev može dobiti status roditelja odgojitelja, a za što bi dobivao mjesečnu naknadu od države u iznosu prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj.
4. Subvencioniranje stambenih kredita
Država bi trebala pomagati mladim obiteljima subvencioniranjem određenog dijela otplate stambenog kredita. Takvi krediti mogli bi se sklopiti do navršenih 30 godina starijeg partnera, čime bi se ohrabrivalo ranije osnivanje obitelji. Preporuka je da i lokalna zajednica na jednak način pomogne mladim obiteljima, osobito iz onih područja u RH koja ubrzano gube veliki broj mladih ljudi koji odseljavaju u druge dijelove Hrvatske ili u inozemstvo.
5. Diferencirano oporezivanje dohotka ovisno o broju djece u obitelji
Sa svakim novim djetetom u obitelji pala bi stopa po kojoj se oporezuje ta obitelj. Takva povlaštena stopa vrijedi do određene dobi djeteta (npr. do 15. godine).
6. Mjera mjesečnih poticaja obiteljima ovisno o broju djece
Ovom mjerom bi se obiteljima jamčila primanja na mjesečnoj razini bez obzira na poslovni status roditelja. Iznos primanja ovisio bi o broju djece u obitelji. Obitelj s jednim djetetom bi mjesečno dobivala određeni iznos primanja, a porastom broja djece u obitelji rasla bi i primanja po djetetu. Obitelj bi imala pravo na ovu mjeru za onu djecu koja nemaju navršenih 18 godina. Ova mjera roditeljima jamči stabilnost te kontinuirana primanja, te ima jači pozitivni utjecaj od mjere koja bi roditeljima jamčila jednokratni iznos kojeg dobiju po djetetu.
7. Pooštravanje inspekcija i kazni za diskriminaciju trudnih žena i mladih majki na
tržištu rada
Ova mjera trebala bi ići uz mjere koje motiviraju poslodavce da radije zaposle dvije mlade majke na pola radnog vremena, nego daju otkaz jednoj i zaposle mladu radnicu kojoj zaposlenje uvjetuju time da ne smije u bliskoj budućnosti planirati trudnoću. Na taj način poslodavci dobivaju dodatnu motivaciju za zapošljavanje mladih majki, a mladim majkama se pruža sigurnost na radnom mjestu
