"Kruna kojom smo okrunili Majku Mariju želi biti naša zahvalna rođendanska čestitka. Ovim gestom ne želimo Majku samo veličati i častiti, već prije svega nju, najvjerniju učenicu svoga Sina, i u životu nasljedovati. Sa našim zavjetnim darovima i mi poput Majke Marije želimo reći Gospodinu: 'Veliča duša moja Gospodina, i klikće duh moj u Bogu mome Spasitelju, jer velika mi djela učini Svesilni, sveto je ime njegovo'", kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći obred krunjenja odnosno blagoslova Gospine i Isusove krune. Time je započela proslava koja se nastavila svečanim ophodom oko svetišta s Gospinim kipom. Euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe od Otoka predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, župnikom don Rankom Vidovićem i ostalim svećenstvom.
U propovijedi je nadbiskup govorio o obitelji kao temeljnoj stanici društva i budućnosti, o ulozi majke u obitelji i o Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji. "U središtu Božjeg plana spasenja stoji žena – majka po kojoj se na svoj način dodiruje ljudsko i božansko rodoslovlje. Zato danas slavimo rođendan i Isusove i naše Majke. Svojim dolaskom na slavlje rođendana Blažene Djevice Marije ulazimo i mi sa svojim obiteljima u radosni tok rijeke božanskog milosrđa koje je svijetu poklonilo čistu i neokaljanu Majku. Ovogodišnje rođendansko slavlje još je svečanije jer nas uvodi u Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji kojeg ćemo za tjedan dana slaviti ovdje u prasvetištu Gospe od Otoka. S Majkom želimo ići ususret ovom Susretu. Jer Majka nas vodi k svom Sinu Isusu Kristu, darovatelju života. A upravo to ovim nacionalnim susretom želimo obnoviti: da nam obitelji budu izvor života i radosti, mjesta zajedništva i ljubavi, požrtvovnosti i brige za drugoga."
Govoreći o majkama naglasio je da je svaka majka, poput Majke Marije koja je u svom krilu nosila Sina Božjega, svetohranište jer nosi život koji je Božji dar. "Vi ste gorući grm u kojem nam se Bog objavljuje, pred kojim puni poštovanja trebamo izuti obuću jer je trudna žena donositeljica novog života. A Bog je došao da život imamo i to u izobilju! No kako se odnosimo prema ovim božanskim darovima? Zar je moguće i zar se smije gasiti i trnuti život u majčinu krilu? Zar se smije gaziti po ovom svetom tlu? Narod koji to čini nema budućnosti. Njegovo rodoslovlje ne može poznavati ni stoljeća ni tisućljeća. Kratkog je vijeka! Stoga je vrijeme da majku i obitelj stavimo na prvo mjesto, jer su majka i obitelj put nade – izvor života i radosti!" Dodao je da je majka za djecu i žena za svoga supruga "svetište i središte, srce i duša obitelji! U obiteljskoj ljepoti zajedništva najvažnija uloga je dodijeljena tebi ženo – majko! Prevažna si i za društvo i za Crkvu, a osobito si na srcu Boga koji preko tebe svijetu kojeg voli daruje novi život i spasenje."
U nastavku svoje propovijedi osvrnuo se na pobudnicu „Radost ljubavi“ u kojoj papa Franjo upozorava da smanjenje majčinske prisutnosti u društvu predstavlja ozbiljnu opasnost za samo društvo. U tom je svjetlu progovorio o suvremenim društvenim poteškoćama s kojima se susreće majka kazavši: "Nažalost, danas društvo prihvaća ženu, ali ne i majku! Ako si trudna, ako želiš i imaš djecu tebi nije dostupno radno mjesto! A što reći o ženi – majci koja je i nedjeljom prisiljena biti odsutnom iz svoje obitelji. A da i ne spominjemo slučaj obitelji koja je bez vlastitog doma i mora u podstanarstvo. Što će čuti? Oprostite, ne primamo obitelj s djecom."
Podsjetio je na nedavni slučaj kada iznajmljivač nije htio primiti dvojicu deklariranih turista. Istoga dana doznale su to i osudile sve svjetske agencije i naši domaći mediji. Nadbiskup se upitao: "A tko će znati za slučaj odbijanja obitelji s djecom? Nitko osim same obitelji. I nikomu ništa! I nikomu ništa za slučaj gubljenja radnog mjesta zbog trudnoće. Zapravo, svi to skupo plaćamo! Jer ako se tako odnosimo prema majci koja nosi i daruje život ostat će nam prazna radna mjesta i bit ćemo i bez mirovina i bez rodoslovlja. Uostalom, što nam govore tolike škole bez prvašića? Mentalitet kapitalizma i produktivnosti tjera ženu da između „biti žena“ i „biti majka“ izabere ostati žena. Prisiljena je odreći se majčinstva kako bi se svim raspoloživim sredstvima – kontracepcijom, abortusom… - obranila od svog čeda koje postaje opasnost i ugroza za njezin nametnuti status u društvu. O koje sve drame u svojoj nutrini žive tolike žene, ove osjetljive, a u isto vrijeme i jake duše! S kolikim poteškoćama i izazovima se nose mnoge žene zbog sve veće pojave neplodnosti. Što bi sve učinile za dar majčinstva! Ostajemo nijemi pred ovakvim stvarnostima, ali svoj pogled i molitve upravljamo prema Majci Mariji – onoj koja je pohitala u gorje kako bi podijelila radost s Elizabetom kojoj je darovano dijete onda kada se to činilo nemogućim."
Nadbiskup Barišić se na kraju svoje propovijedi obratio supruzima i očevima: "Vrijeme je da naše društvo prepozna i vrednuje majčinstvo i majčin odgojni rad u obitelji. To također trebaš vrednovati i ti poštovani supruže i oče, koji ćeš svojom prisutnošću i odgovornošću znati preuzeti i one kućne obveze za koje ti se čini da ti ne pripadaju. Dragi i poštovani supruže i oče, pozvan si u blagosti i strpljivosti ljubiti svoju suprugu i majku svoje djece. Jer što najviše može učiniti jedan otac za svoju djecu, tj. za čitavu obitelj i vlastito rodoslovlje? Da voli majku svoje djece, svoju suprugu! Ako je s jedne strane za zdravo društvo potrebna prisutnost majke i majčinstva, s druge strane je potrebno oca i očinstvo više povratiti u obitelj. Na to nas podsjeća i papa Franjo kada kaže da je za zdravlje obitelji i društva nužno vrednovati i majčinstvo i očinstvo kako bi se dogodilo ozbiljno vrednovanje i uvažavanje obitelji, a time i čitavog društva po njegovoj temeljnoj stanici."
Prigodnu riječ zahvale na kraju misnoga slavlja uputio je župnik i upravitelj solinskoga prasvetišta don Ranko Vidović, a nadbiskup Barišić pozvao je sve na cjeloviti program Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji i da podrže humanitarnu akciju “Obitelji za najmanje” pozivom na broj 060 9000. Po drevnom običaju, brojni su hodočasnici pristupili sakramentu euharistije, a euharistijsko slavlje, koje je zajedno s procesijom prigodnim riječima animirao don Ante Mateljan, završilo je himnom Lijepoj našoj.
Misi je nazočio izaslanik Vlade RH ministar Lovre Kuščević, solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, brojni (grado)načelnici, predstavnici crkvenih i društvenih ustanova te javni kulturni djelatnici. Pjevanje je predvodio zbor Kraljice Jelene pod ravnanjem prof. Mirka Jankova. Proslava blagdana i Dana grada Solina završit će svečanim popodnevnim misnim slavljem u 18 sati koje će predvoditi vojni ordinarij u BiH mons. Tomo Vukšić.
Proslava blagdana i Dana grada Solina završila je svečanim popodnevnim misnim slavljem koje je predvodio vojni ordinarij u Bosni i Hercegovini mons. Tomo Vukšić u koncelebraciji sa splitsko-makarskim nadbiskupom mons. Marinom Barišićem i don Rankom Vidovićem, župnikom župe Gospe od Otoka i solinskim dekanom. Na početku svoje propovijedi biskup Vukšić je istaknuo kako blagdan rođenja BDM izvrsno uvodi ali i sažima ono što se ima dogoditi na Nacionalnom susretu obitelji u Solinu sljedećega vikenda. Porod i rođenje je najveći mogući blagoslovljeni trenutak u životu svake obitelji. Rođenje je početak svih blagoslova. Blažena Djevica Marija je zornica našega spasenja, duša ljudskih nada. Rođenje Gospino je početak dolaska na ovaj svijet Isusa Krista, najava rođenja koje će se dogodi a po kojemu će Spasitelj doći na ovaj svijet. Radujmo se jer se od nje rodilo Sunce Pravde, Krist Gospodin, kazao je biskup Vukšić dodavši da ti stihovi nisu samo lijepi pjesnički izričaji ljudske pobožnosti nego oni izriču istine naše vjere (Marijino bezgrješno začeće, svetost, njezinu ulogu u povijesti spasenja, bogomaterinstvo, uznesenje na nebo).
Podsjetio je da se blagdani svetaca slave na dan njihove smrti osim u tri slučaja u katoličkom kalendaru kad se obilježava i proslavlja zemaljsko rođenje: Božić - Isusovo rođenje, rođenje Ivana Krstitelja i rođenje BDM. "Crkva blagdanom rođenja BDM želi naglasiti dostojanstvo rođenja ne samo iz demografskih motiva nego zbog toga što su otac i majka u trenutku stvaranja novoga života najsličniji Bogu. Surađujući s Bogom Stvoriteljem donose nova stvorenja, slike i prilike Božje i tako ukrašavaju i vezu goblen ovoga svijeta", kazao je mons. Vukšić.
U vjerskom pogledu, nastavio je propovjednik, rođenje BDM je zora našega spasenja, zvijezda zornica koja rađa Sunce Pravde, koje obasjava sve puteve. Zvijezda zornica svojim rođenjem najavljuje rođenje Spasitelja. Njezina uloga u povijesti spasenja je Majka Božja, rođena je da rodi Spastielja i da pokaže kako treba rađati surađujući s Bogom Stvoriteljem. "Stoga ovaj blagdan nije samo spomen i zahvala Gospi za ono što je učinila nego i obveza za sve nas da se Gospin primjer nasljeduje. Nije moguće na autentičan način nasljedovati i častiti bilo kojega sveca, a odustati ili unaprijed ne željeti nasljedovati njegov primjer. Ne može se biti autentični kršćanin ako se ne želi nasljedovati Gospin primjer rađanja. Rođenjem započinje blagoslov obitelji, Crkve i hrvatskog naroda. Tamo gdje rođenje izostaje, proporcionalno se smanjuje snaga blagoslova i u narodu i u mjestu i u općini i u Crkvi. Kao Crkva i kao hrvatski narod danas na blagdan rođenja BDM ne možemo a da ne postavimo pitanje što je s nasljedovanjem naše Crkve?", upitao je vojni ordinarij te dodao da je hrvatski narod kao malo koji drugi narod nazvan marijanskim narodom. U tom je svjetlu ponovno upitao: "Što je s našim nasljedovanjem Gospe Majke, nasljedovanjem sadržaja blagdana rođenja BDM?" Podsjetio je kako je u prošloj 2017. godini u Hrvatskoj (oko 17614) i BiH (oko 2290) bilo oko 20.000 više smrti negoli rođenja. To je ozbiljno pitanje, ozbiljno stanje društva, duhovnosti, življenja bračnoga morala, ozbiljno pitanje koji dovodi u pitanje smisao marijanskog naroda. Još uvijek je mnogo lijepih primjera župa, mjesta i općina kao što je ova (Solin) u kojoj je mnogo više rođenih nego umrlih. Opća situacija ne podudara se s ovim malim otocima lijepoga i svijetloga. Naglasio je da nije zadaća Crkve niti propovjednika vršiti nasilje nad ičijom savješću ali je zadaća postavljati također i ozbiljna pitanja i čuvati se brzih i nepromišljenih odgovora. Na kraju propovijedi podsjetio je na riječi jednoga filozofa da je u poplavi biranja najljepših žena najljepša trudna žena. Ona je najkristolikija i najsličnija Gospi, zaključio je mons. Vukšić.
Na kraju mise nadbiskup Barišić pozvao je sve na Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji predstavivši cjeloviti program koji se odvija od 10. do 16. rujna u Splitu i Solinu. smn.hr
