Na konferenciji su govorili predsjednik Odbora HBK-a za jubilejske proslave vojni ordinarij u RH Jure Bogdan i generalni tajnik HBK-a preč. dr. Krunoslav Novak, koji je predstavio program događaja u nadolazećoj Svetoj godini. Podsjetio je da će papa Franjo na Badnjak, 24. prosinca, otvoriti vrata bazilike sv. Petra, a 29. prosinca u Lateranskoj bazilici, te da će istoga dana otvorenje jubilarne godine biti u katedralama diljem svijeta, koja će trajati do 6. siječnja 2026. godine.
„Pred nama je jubilarna 2025. i Hrvatska biskupska konferencija će se ujediniti u inicijativama i s biskupima Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kao i s biskupijama i vjernicima izvan domovine. Nacionalno hodočašće u Rim će biti održano u razdoblju između 5. i 12. listopada 2025., na način da se hodočasnici organiziraju na biskupijskim razinama, a u Rimu će biti predviđene zajedničke točke unutar kojih će se s obzirom na mogućnosti i ograničenja okupljanja velikog broja vjernika nastojati okupiti svi zajedno. U siječnju 2025. imat ćemo konačne detalje, a oni će ovisiti i o konačnom broju hodočasnika koji će biti prijavljeni iz pojedinih biskupija“, poručio je.
Najavio je da je u tijeku je organizacijska priprema međunarodnog znanstvenog skupa o počecima Hrvatskoga kraljevstva, kralju Tomislavu i splitskim saborima, koji će biti održan u Splitu od 8. do 10. svibnja 2025. godine. Vjeronaučna olimpijada u travnju 2025. u Splitu također će obraditi razdoblje Crkvene povijesti u vrijeme prvog kralja i splitskih sabora te početaka hrvatskog kraljevstva.
„U Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine proslava 1100. obljetnice splitskih crkvenih sabora u vrijeme hrvatskoga kralja Tomislava bit će održana 5. srpnja 2025. euharistijskim slavljem u Tomislavgradu. Biskupi su također odlučili da će posvetiti hrvatski narod i Domovinu Presvetom Srcu Isusovu na svetkovinu Presvetog Srca Isusova 27. lipnja 2025. , na kojemu će sudjelovati hrvatski biskupi“, rekao je generalni tajnik.
O smislu i razlozima proslava, predstavljajući sadržaj Pisma, govorio je mons. Bogdan. Naveo je, osim Jubileja, i druge obljetnice koje su povod slavlju u Svetoj godini: spomen na 1700 godina od Prvog sveopćeg koncila u Niceji 325., 60. obljetnica završetka Drugoga vatikanskog koncila (1965.), pedeseta obljetnica Pastirskog pisma iz 1975. Svete godine, stota obljetnica od ustanovljenja svetkovine Isusa Krista Kralja svega svijeta. Najavio je i Svetu godinu Otkupljenja 2033. te 2041. kao 1400. obljetnicu kršćanstva u Hrvata.
Naglasio je kako „spomen na bitne događaje naše povijesti nije samo površno pamćenje, nego je prepoznavanje našega hoda s Gospodinom te uprisutnjenje našega odnosa s njim“. Istaknuo je kršćanske korijene Europe te poručio da oni i danas pomažu životi ljepotu Evanđelja. Upozorio je na odgovornost onih koji su na položajima zakonodavne, sudske i izvršne vlasti, rekavši da „Jubilejska godina predstavlja poziv na žurnu promjenu srca vraćanjem Bogu“, po uzoru na bl. Alojzija Stepinca i sve svece i blaženike Crkve u Hrvata (sv. Nikola Tavelić, sv. Leopold Bogdan Mandić, sv. Marko Križevčanin, bl. Augustin Kažotić, bl. Julijan iz Bala, bl. Jakov Zadranin, bl. Gracija iz Mula, bl. Ozana Kotorska, bl. Ivan Merz, Drinske mučenice, bl. Miroslav Bulešić, bl. Serafin Glasnović Kodić, bl. Anton Muzić, bl. Alojzije Palić i bl. Anton Durković)“.
Vojni biskup je rekao da biskupi žele dati konkretan prinos izradbi i implementaciji dugoročne nadstranačke demografske revitalizacije, uz poštivanje dostojanstva svake ljudske osobe: priznajući pravo svakome na život od začeća do naravne smrti i uz promicanje obiteljskih vrijednosti i braka kao zajednice muškarca i žene te ne prihvaćajući „nova prava“ koja proizlaze iz rodne ideologije. Poručio je da su roditelji prvi i povlašteni odgajatelji svoje djece.
Pozvao je katoličke udruge da se zauzmu za promicanje kršćanskih vrijednosti u društvu te na poštivanje sigurnosti građana uslijed globalnih migracijskih procesa, ali i djelovanje prema potrebitim migrantima. Izrazio je nadu da će Pastirsko pismo, „koje već putuje po Hrvatskoj“, uskoro biti „u svakoj biskupiji i župi, baš u ovo vrijeme blagoslova obitelji.“
Na novinarsko pitanje što očekuje da će prosječni Hrvat katolik dobiti hodočašćem u Rim u Svetoj godini, posvjedočio je da je boraveći u Rimu dugi niz godina, ondje susreo „tisuće Hrvata“ i da bi „svakome preporučio odlazak ondje s vjerom i otvorena srca“. Objasnio je kako se u Rim može otputovati i doživjeti samo „blještavilo, visoku kulturu i umjetnost“, ali da je puno bolje „hodočastiti u Rim živeći sakramentalno – pristupajući ispovijedi i euharistiji“. Napomenuo je kako se 2025. u Rimu predviđa dolazak oko 30-40 milijuna hodočasnika. „Preporučam uz dobro stručno vodstvo i ono teološko te duhovno. Bez proštenja nema oproštenja“, zaključio je.
Preč. Novak je na pitanje koliko se hodočasnika iz Hrvatske očekuje na Nacionalnom hodočašću u Rim odgovorio da se procjena očekuje u siječnju, ali da će biti izazovno jer su neke bazilike uvele ograničenja posjeta. „Sigurno je da ćemo na trgu sv. Petra biti na općoj audijenciji sa ostalim hodočasnicima, dok je sve ostalo u pripremi“, rekao je.
Odgovarajući na upit o načinu proslave posvete domovine i naroda Presvetom Srcu Isusovu, predsjednik Odbora HBK-a za jubilejske proslave mons. Bogdan na kraju je poručio da „neće biti moguće da svi biskupi budu na jednom mjestu“, ali da će to biti dan kada će svi Hrvati katolici zajedno moliti za narod i domovinu te zamolio medije da u tome daju svoj doprinos.
Konferenciju je moderirao glasnogovornik HBK-a mr. Zvonimir Ancić.
