To je zato što ako se dogodi da Blagovijest padne u Veliki tjedan ili u tjedan Uskrsne osmine, dakle u tjednu nakon Uskrsa, tada se svetkovina Blagovijesti proslavlja u ponedjeljku koji slijedi nakon Maloga Uskrsa ili Bijele nedjelje, što znači da se današnja svetkovina pomjera za 8. travnja.
Riječ je o slavljenju Isusova začeća, jer danas nas točno devet mjeseci dijeli do Božića – rođenja Isusa Krista. Blagovijest nam u sjećanje priziva onaj događaj kad je anđeo došao Mariji i navijestio joj rođenje Isusa Krista, očekivanoga Mesije. Na taj nas događaj dnevno podsjećaju crkvena zvona ujutro, u podne i navečer, kada katolici mole molitvu Anđeo Gospodnji…
Blagdan Blagovijesti u Crkvi se slavi već od 6. stoljeća. Možda i od prije, ali iz 6. stoljeća imamo pouzdan podatak od sv. Abrahama Efeškog koji spominje da je Crkva 25. ožujka slavila blagdan Blagovijesti ili Navještenja Gospodinova.
U dokumentu pape Pavla VI. Marialis cultus, u kojem se govori o ispravnom štovanju Blažene Djevice Marije, spominje se da je današnji blagdan zajednički blagdan Isusa i Marije. Tamo se kaže da je Blagovijest blagdan Riječi koja je postala Marijinim sinom. To je zapravo nečuveni događaj, da se Bog utjelovio, da se spustio do one najniže točke za čovjekovo biće i sve to preobrazio svojim utjelovljenjem.
Iako je svemogući Bog mogao utjelovljenje svoga Sina učiniti i bez suradnje ljudi na zemlji, ipak je htio Marijin slobodni pristanak. Tako Bog pokazuje svoju poniznost i posvemašnje opredjeljenje za čovjeka. Današnji blagdan zapravo nam pokazuje koliko smo dragocjeni u Božjim očima, koliko mu je stalo do života njegove djece.
