Pozdravljajući na početku nazočne predsjednik HBK-a zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša osvrnuo se na aktualni sinodalni proces u Crkvi koji se ogleda u spremnosti da se čuje glas Duha koji u Crkvi pokreće različite oblike karizmi i služenja. Sukladnosti, a osobito otvorena pitanja i prijedlozi koje donosi Sažeto izvješće prvog zasjedanja Sinode svjedoče da proces razlučivanja u mnogim važnim segmentima života Crkve još uvijek nije dovršen, rekao je nadbiskup Dražen te primijetio kako bi bilo nepravedno ustvrditi da Biskupska sinoda donosi nešto radikalno novoga.
Istaknuo je kako svaki biskup u sinodskoj auli predstavlja svoju Crkvu, narod Božji koji mu je povjeren, te je vjerno vršenje njegove redovite službe prema nauku i smjernicama Drugog vatikanskog sabora, najveće jamstvo i najučinkovitije sredstvo provedbe načela sinodalnosti. Podsjetio je kako se trenutno nalazimo između dvije etape Sinode o sinodalnosti nastavljajući sinodalni hod traženjem, na poziv pape Franje, načina kako naša Crkva može biti sinodalna u poslanju, poštujući biblijsku Objavu, povijesnu Tradiciju i Crkveno učiteljstvo. Upoznao je zatim biskupe s načinom kako je pripremljen „Sažetak Hrvatske biskupske konferencije za Sinodu o sinodalnosti 2021.-2024.“ koji je poslan mjerodavnom dikasteriju te će uskoro biti i objavljen na mrežnoj stranici Hrvatske biskupske konferencije.
U radnom dijelu zasjedanja predstavljena je Deklaracija Dikasterija za nauk vjere „Dignitas infinita“ o ljudskom dostojanstvu. Istaknuto je kako se radi o dokumentu koji predstavlja nastavak i aktualizaciju crkveno-učiteljske brige o ljudskom dostojanstvu te upozorava na neke suvremene ozbiljne povrede ljudskog dostojanstva koje često ističe i papa Franjo: siromaštvo i nepravedna raspodjela dobara, rat, patnje migranata i trgovanje ljudima, seksualno zlostavljanje, nasilje nad ženama, pobačaj, surogat-majčinstvo, eutanazija i potpomognuto samoubojstvo, odbacivanje osoba s invaliditetom, rodna teorija, promjena spola, digitalno nasilje. Deklaracija uz to jasno pokazuje da očuvanje ljudskog dostojanstva uključuje i poštivanje odgovarajućih granica, koje su čovjeku kao Božjemu stvorenju zadane, ne da bi zbog toga bio nečim „uskraćen“, nego da bi sebe razvijao sukladno Božjemu pozivu i duhovnoj svrsi svojega života.
Na zasjedanju su biskupi izrazili suglasnost da Hrvatsko biblijsko društvo kao svoje izdanje objavi studijski ekumenski prijevod Svetoga pisma na hrvatski govorni jezik na čijem su prijevodu radili katolički i bibličari drugih kršćanskih denominacija.
Biskupi su zajednički promišljali i o prijedlogu preustroja ureda i ustanova Hrvatske biskupske konferencije sukladno novom uređenju Rimske kurije prema Apostolskoj konstituciji Praedicate evangelium. Preustrojem se želi ostvariti veća povezanost i učinkovitost pojedinih tijela HBK-a kao i njihova komunikacija s nadležnim Dikasterijima Svete Stolice. Prijedlog je upućen na daljnju doradu te će o njemu biti govora na idućim zasjedanjima.
Nastupi crkvenih osoba u medijima te poboljšanje komunikacije i javnog predstavljanja crkvenih stavova i aktivnosti bila je jedna od tema kojoj su biskupi posvetili posebnu pozornost. Naglašena je potreba snažnije edukacije na području komunikacijskih i prezentacijskih vještina, kao i medijske pismenosti budućih svećenika i Bogu posvećenih osoba kao i vjernika laika te izrada smjernica za nastupe i sudjelovanje u medijima. U tome smislu dani su poticaji za osmišljavanje programa edukacije kao i afirmiranje stručnjaka koji će moći kompetentno nastupati u medijima kad su u pitanju pojedine teme iz crkvenoga područja.
Između ostaloga biskupi su upoznati s pojedinostima susreta pape Franje s Hrvatskom nogometnom reprezentacijom u Vatikanu, u srijedu, 5. lipnja 2024., kojemu je nazočio i član HBK-a pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško.
Na zasjedanju je mr. sc. Zvonimir Ancić imenovan za v.d. ravnatelja Hrvatske katoličke mreže.
Na kraju zasjedanja predsjednik HBK-a zahvalio je dosadašnjem požeškom biskupu Antunu Škvorčeviću na sudjelovanju u radu Konferencije u kojoj je obnašao brojne odgovorne službe napose na području ekumenizma i katoličkog odgoja i obrazovanja.
