Pozdravljajući novinare, predsjednik Vijeća dubrovački biskup Mate Uzinić istaknuo je kako je taj susret Vijeća i medija postaje tradicionalan, jer se događa u ozračju Dana života koji Katolička Crkva slavi na prvu nedjelju u veljači. Dodao je kako se ove godine ovom ozračju želi dodati priprava za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji pod geslom „Obitelj izvor života i radosti", javlja informativna agencija IKA.
Riječ radost je ono što nas je motiviralo da u ovoj godini kako poruku za život, i ovaj kolokvij povežemo uz radost i to radost ne bilo koga, nego jednog od bitnih aktera života u braku i obitelji, onoga tko je sposoban unijeti radost u cijelu obitelj, a to je žena i majka, rekao je biskup Uzinić. Najavio je da će poruka za ovogodišnji Dan života biti naslovljena „Uzvišenost i ljepota i snaga majčinstva", te će biti objavljena sljedeći tjedan. Istaknuo je da se kroz kolokvij željelo progovoriti o ženi i majci na nov način suočavajući se s izazovima, ali i pokazujući da je biti žena i majka nešto što može ispuniti žene i koje biraju biti uz to što su žene i majke.
„Živimo u vremenu u kojem žena može postići svoju ravnopravnost na svim poljima i zato smo zahvalni našem vremenu, ali nam se istovremeno čini da žena iako je postala ravnopravna na svim poljima, da se pomalo zaboravlja ili je u opasnosti da se zaboravi ona njezina bitna dimenzija, biti uz to što je žena i majka. Zato bismo i kroz ovo naše okupljanje željeli poslati određene poruke i potporu onim ženama koje žele biti i majke". U tom je kontekstu biskup Uzinić uputio na poruku iz Amoris laetitia (br. 170) gdje se obraća trudnici pa kaže: „Budi sretna i ne dopusti da ti išta oduzme duboku radost majčinstva".
Polazeći od te Papine rečenice, i ja nakon kolokvija koji je i mene osobno puno obogatio i kroz koji sam naučio mnogo novih stvari, dobio puno novih poticaja, pa se i malo zastidio kao svećenik i biskup što ne činimo više za majke, da im pomognemo i budemo potpora u ovom teškom vremenu da budu snaga obitelji, rekao je biskup Uzinić, te s toga okupljanja poslao kratku poruku svim ženama: „Drage žene, ne dajte da vam ukradu radost majčinstva".
Na kolokviju je o temi „Majke pred izazovima suvremenih ideoloških kolonizacija" govorila je dr. Danijela Rupčić, članica vijeća HBK za život i obitelj. Podsjetila je kako je papa Franjo kojima je ukazao na to što priječi u proživljavanju duboke radosti majčinstva. „To je kulturološka, ideološka kolonizacija koja se provodi vrlo suptilno. Papa je ukazao i na pokazatelje te kolonizacije, to su dokidanje slobode, brisanje sjećanja i indoktriniranje. Koliko to god apstraktno zvučalo, to se reflektira na svakodnevni život majke.
Žena je još prije nego što postaje majka pozvana odgovoriti na te izazove, pozvana je otkriti što stoji iza antropo-tehničkog projekta koji stvara i nameće jednu novu antropološku paradigmu, a u prenesenom smislu ona predstavlja svođenje odnosa majke prema djetetu na robno-proizvodni odnos u kojem ima vrlo malo personalnoga." Papa nam je dao jasnu poruku, ali nam je ukazao na nadu, jer je rekao da se samo snaga žene može oduprijeti ideološkoj kolonizaciji, rekla je dr. Rupčić, te dodala: „Stoga je majka pozvana vratiti personalni odnos, a to može učiniti samo ljubavlju i živeći ono što mi kršćani možemo naći u Kristu, a to je ljubav, dobro i istina".
Prof. dr. Jadranka Garmaz na kolokviju je održala izlaganje „Majke pred izazovima odgoja i obrazovanja svoje djece". Podsjetila je kako u dokumentima Svete Stolice i Europske unije vidimo koliko je jednima i drugima važna obitelj. No, važno je napomenuti kako uz riječ obitelj i jedni i drugi vežu riječ život. Iz toga je vidljivo da su izuzetno umreženi život i obitelj, a majčinstvo je izvor života, te je posebice u prvim godinama života neizmjerno važno. Stoga možemo reći da se negativne posljedice mogu javiti po dijete ako se majka nije djetetu potpuno posvetila.
Utoliko je važno pomoći majkama i zaštiti ih u tim prvim godinama, a da bismo to mogli potrebno je državne i društvene institucije pozvati na veći angažman oko majčinstva. Npr. omogućiti majkama da mogu raditi pola radnog vremena, ili od kuće, dati podršku zakonskim preduvjetima, ali i crkvenim ustanovama. Kao i uvijek, majčinstvo je važno, no danas se uloga majčinstva drukčije ostvaruje. Potrebno je ulagati u majke, i usmjeriti ih da pomognu sebi kako bi bile uspješne odgajateljice i kako bi uspostavile dobre odnose sa svojom djecom, te u konačnici bile sretne žene, rekla je dr. Garmaz.
Prof. dr. Slavica Blažeka Kokorić na kolokviju je održala izlaganje „Cjelovita priprava za majčinstvo kao odgovor na izazove". U svakodnevnom životu susrećemo se s izazovima koji se reflektiraju i na ulogu majke i nameću svima nama potrebu za promišljanjem o cjelovitoj i raznovrsnijoj potpori majkama u ostvarenju majčinske uloge. Promjene kojima smo svakodnevno svjedoci ostavljaju pečat i na roditeljske uloge, te ih stavljaju u poziciju pojačanih zahtjeva i novih odgojnih teškoća s kojima se moraju nositi.
U tom kontekstu važno je apostrofirati da danas imamo neke nove trendove prezaštićivanja djece, fenomene preokupiranog roditeljstva s mnoštvo aktivnosti djece koje ostavljaju malo vremena za življenje obiteljskog zajedništva. K tomu danas se jako naglašavaju vrijednosti individualnog postignuća i nesputane potrage za osobnim zadovoljstvom, a takve vrijednosti u svojoj biti nisu usmjerene na njegovanje obiteljskog zajedništva i one onemogućuju skladno funkcioniranje obitelji i dovode do konfliktnog potencijala.
Majke su usmjerene na njegovanje emocionalnih odnosa, te je u tom smislu posebna vrijednost majčinske i ženine uloge u današnjim obiteljima. Sve to traži od nas proširivanje znanja, upoznavanje bolje sebe i drugih, i pomno promišljanje o mogućim događajima, ali i jačanje povjerenja u Božju providnost, jer kao vjernici svjesni smo da danas živimo u nametnutoj kulturi straha i nepovjerenja koja na različite dimenzije još pojačava osjećaj sagorijevanja roditelja u njihovim ulogama, i to sigurno blokira otvorenost za prihvaćanje novoga života i umanjuje njihovu spremnost za proširivanje obitelji. U tom pozivu žene i majke pozvane smo živjeti za zauzeto zajedništvo, pozvane smo se oduprijeti kulturi straha i nepovjerenja, narcisoidnosti i samodokazivanja, te biti primjer radosnog svjedočenja drugih životnih vrijednosti, brižnosti, i na kraju civilizacije ljubavi".
Prof. dr. Vinko Mamić na kolokviju je govorio o temi „Duhovnost kao sredstvo osnaživanja majki za preuzimanje odgovornosti". Za preuzimanje odgovornosti potrebna je formacija, kako intelektualna tako i emocionalna, socijalna, a onda i duhovna, napomenuo je, te podsjetio kako je Isus preuzeo najveću odgovornost koju je netko imao u ovome svijetu, a za nju se pripremio i na duhovnoj razini. „Imao je potrebu za intenzivnim duhovnim životom da bi mogao preuzeti i nositi odgovornost koju mu je namijenio Otac. Isus je uzor svakog kršćanina, pa onda i kršćanskoj majci, jer njegova duhovnost je ponuda svima. I majka se bori s izazovima s kojima se susreće u obitelji, društvu, Crkvi, i s izazovima koje reflektira u odgoju svoga djeteta. Tako se najprije bori za svoju duhovnost, a onda za duhovnu izgradnju svoga djeteta".
Mamić je podsjetio na Isusovu 40-dnevnu pripremu u pustinji prije nego je počeo poslanje. „Trebala mu je molitva da bi mogao razumjeti ono što mu je bilo povjereno. Isus je molio prije svake važne odluke, molio je za sebe da uspije u onome što je stajalo pred njim, osobito u trenutku kad je stao pred križ. Tako se i majka susreće s izazovima u odgoju djeteta s kojima se treba nositi, koje treba razumjeti i integrirati kao dio puta za sebe i svoje dijete, i ponuditi adekvatno rješenje".
Putem skypea predavanje „Promicanje majčinstva u digitalnom okruženju" na kolokviju je održala Katarina Matijaca, glavna urednica portala „Žena vrsna". Govorila je o izazovima digitalnog doba s kojima se roditelji suočavaju, s problemom mnoštva informacija s kojima se susrećemo na internetu, te o problemu filtriranja istih. Također je ukazala na nedostatak sadržaja koji bi usmjeravali na majčinstvo prema učenju Crkve. Tako je predstavila primjer portala „Žena vrsta" koja nastoji pružiti informacije širokoga spektra potrebne katoličkoj ženi, majci.
Pitanje koje je bilo postavljeno bilo je vezano uz neradnu nedjelju, te utjecaj na majke. Biskup Uzinić naglasio je kako je za neradnu nedjelju, no s obzirom na aktualno stanje, ukoliko majke već moraju raditi nedjeljom trebamo omogućiti da u to vrijeme netko brine za njihovu djecu, npr. da se i vrtići i jaslice otvore nedjeljom, a da se i za školsku djecu organiziraju aktivnosti kako bi mogli imati skrb dok su im majke zaposlene.
Iz predavanja moglo se otkriti da želimo poslati poruku majkama da se one same trebaju odgajati, da bi mogle biti odgojiteljice.
Da se one same trebaju evangelizirati, da bi mogle evangelizirati vlastitu djecu, da se one same trebaju povlačiti u molitvu i moliti za sebe, da bi mogle na pravi način moliti za svoju djecu, a majka koja se odgaja da bi odgajala, koja se evangelizirala da evangelizira, koja moli za sebe i svoju djecu sposobna je biti snaga koja će odoljeti svim izazovima i biti doista pokretač u vlastitoj obitelji i prenositelj te radosti na sve članove obitelji, zaključio je biskup Uzinić, te najavio kako će sljedeći trogodišnji ciklus u pastoralu obitelji biti vezan uz starije, tj. djedove i bake.
