Pri kraju mise otvaranja sinodalnog hoda za Zadarsku Crkvu, moći svetoga pape u katedralni prezbiterij unio je katedralni župnik Josip Radojica Pinčić te ih postavio na postolje gdje su moći bile izložene puku na čašćenje tijekom cijelog dana.
Nadbiskup Puljić odredio je da moći sv. Ivana Pavla II. budu u katedrali 17. listopada, na dan kad je, odredbom pape Franje za sve mjesne Crkve svijeta, počeo sinodalni hod i u Zadarskoj nadbiskupiji, jer je upravo Karol Wojtyla papa koji je održao najviše sinoda, njih 21, od 28 dosad održanih sinoda biskupa koje je kao trajnu instituciju utemeljio papa Pavao VI. 1965. g., kako bi sinode održavale i širile koncilski duh.
Cilj i najnovije Sinode o sinodalnosti je obnova Crkve, Sinoda je plod Drugog vatikanskog sabora, stoga je mons. Puljić u propovijedi rekao: „U obnovi Crkve i za recepciju koncilskih dokumenata, nezamjenjiva uloga i zasluge idu sv. Ivanu Pavlu II. koji je kao krakovski nadbiskup sudjelovao u stvaranju koncilskih dokumenata, a kao Papa aktivno se zauzimao za njihovo oživotvorenje. Od 28 održanih sinoda nakon Koncila, Woytila je sazvao i predsjedao na 21 sinodi i pokazao kako su i nakon više od pola stoljeća održavanja Sabora, njegove konstitucije, dekreti i izjave aktualne i suvremene te kadre nadahnjivati i usmjeravati sadašnji hod Crkve“.
Mons. Puljić izrazio je priznanje činjenici da je Ivan Pavao II. pripremio, sazvao i zaključio gotovo sve postkoncilske sinode, rekavši da je i ova Sinoda nastavak sinodalnog duha u Crkvi kojeg je on njegovao. Dvije sinode održao je papa Pavao VI., Benedikt XVI. tri i papa Franjo dvije sinode.
U prijemu koncilskih dokumenata, „Sabor je imao razdoblja oduševljenja i entuzijazma, zastoja i razočarenja kad je trebalo neke stvari pretočiti u praksu. S izvanrednom sinodom biskupa 1985. g. započelo je razdoblje kad se moglo mirno i objektivno vrednovati što je sve Sabor postigao. Razumljivo je stoga što je sv. Ivan Pavao II. u enciklici Redemptoris missio napisao: „Osjećam kako je nastupio čas da se upregnu sve crkvene snage u smjeru nove evangelizacije. Nitko od Kristovih vjernika, nijedna od crkvenih ustanova ne može izmaknuti toj najvišoj dužnosti: naviještati Krista svim narodima svijeta’ (br. 3). To je bio i jedan od razloga da je njegov nasljednik, papa Benedikt XVI., proglasio 2012. Godinu vjere povodom 50. obljetnice otvorenja Drugog Vatikanskog sabora“ rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup je podsjetio da se Godina vjere u Zadarskoj nadbiskupiji obilježila trogodišnjim programom od 2013. do 2015. g., u želji da se razmatraju „darovi Duha Svetoga koje nam je donio preko dokumenata Drugog vatikanskog sabora“.
Tako je 2013. g. u Zadarskoj nadbiskupiji nadbiskup Puljić potaknuo obradu konstitucije o Crkvi Svjetlo naroda, Vjerovanje i dekret o misijskoj djelatnosti Crkve Ad gentes. Konstitucija Crkva u suvremenom svijetu razmatrana je 2014. g. govoreći o promicanju dostojanstva braka i obitelji, kulturnog napretka, ekonomskog i socijalnog života te promicanju mira i izgradnje zajednice naroda (GS 46-90). „Tijekom treće godine, 2015., proučavalo se što su biskupi napisali o svećeništvu (PO 1-22) i sakramentalnom redu spasenja. Osobitu pozornost posvetilo se tumačenju mise prema misli „Crkva slavi euharistiju, a euharistija izgrađuje Crkvu“. Trogodišnji hod zaključen je euharistijskim kongresom“ rekao je mons. Puljić, dodavši da je taj trogodišnji program na određeni način bio uvod u pastoralni hod sinodalnosti.
Potaknuvši vjernike na sudjelovanje u Sinodi, nadbiskup je rekao da je župnicima, redovničkim zajednicama, voditeljima crkvenih pokreta i zajednica u Zadarskoj nadbiskupiji poslao dopis u kojem ih potiče da tijekom listopada i studenog „prodiskutiraju teme obrađene u priručniku Za sinodalnu Crkvu. Neka svoja zapažanja, pitanja i prijedloge u formi zapisnika dostave u Nadbiskupski ordinarijat“.
Na kraju mise, nadbiskup Puljić zamolio je zagovor sv. Ivana Pavla II. da blagoslovi i ovu Sinodu i cijelu Crkvu. Mons. Puljić misu je zaključio moleći da Ivan Pavao II. blagoslovi Crkvu koju je ljubio, kojoj je služio i koju je vodio, „da svima približi Isusa i da sve približi Isusu. Blagoslovi mladež koju si toliko volio. Potakni ih da podignu pogled prema svjetlu koje će rasvijetliti staze života na zemlji. Blagoslovi obitelji. Ti si prepoznao sotonski napad na tu dragocjenu i nezamjenjivu nebesku iskru koju je Bog upalio na zemlji po obiteljima. Ivane Pavle, svojom molitvom štiti obitelji i svaki začeti život. Moli za cijeli svijet koji se nalazi u teškoćama, kojeg pritišću ratovi i nepravde. Ti si se borio protiv ratova i protiv nepravdi, pozivajući na dijalog i širio si ljubav. Moli za nas da i mi postanemo neumorni nositelji mira. S prozora svoga nebeskog doma, gdje si s Marijom, pošalji nam Božji blagoslov“ zamolio je nadbiskup Puljić, poželjevši da po zagovoru sv. Ivana Pavla, kojeg je Bog postavio za pastira Crkve na prijelazu u treće tisućljeće, „hrabro ispovijedamo svoju vjeru, ljubimo Katoličku Crkvu i njegujemo posebnu pobožnost prema Majci Crkvi“.
Na kraju mise nadbiskup je blagoslovio puk moćima sv. Ivana Pavla II. Vjernici su tijekom dana dolazili iskazati čašćenje, zahvale i molitve pred svečevim moćima koje je mons. Puljić dobio na dar od kardinala Stanislava Dziwisza u Krakowu, za vrijeme svog nedavnog boravka u Poljskoj na beatifikaciji kardinala Stefana Wyszynskog.
Za vrijeme svoga pohoda Zadru 9. lipnja 2003. g., nakon što je pred 120 000 ljudi na Forumu predmolio Šesti čas, Ivan Pavao II. dovezen je u papamobilu ispred vrata otvorene katedrale sv. Stošije gdje se zadržao u pozdravu s nekim svećenicima i redovnicama te je katedrali sv. Stošije, podignuvši svoju pastirsku ruku, uputio svoj apostolski blagoslov, pogled i pozdrav.
Moći sv. Ivana Pavla II. tijekom ovoga pohoda bile su u župama Bezgrešnog začeća BDM na Puntamici, Uznesenja BDM na Belafuži, sv. Josipa na Plovaniji, Gospe Loretske u Arbanasima, sv. Petra u Pločama, sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu, sv. Roka u Bibinjama, bl. Alojzija Stepinca na Bilom Brigu i sv. Šimuna i Jude Tadeja na Bokanjcu. Slijedi pohod župama Kraljice Mira na Stanovima, Gospe od Ružarija u Diklu, sv. Mihovila u Kožinu, sv. Ivana na Relji i sv. Kasijana u Sukošanu.
Na spomendan sv. Ivana Pavla II., u petak 22. listopada, moći će biti u pohodu učenicima u Klasičnoj gimnaziji Ivan Pavao II. Zadar, čiji je kamen temeljac za novu školsku zgradu tijekom liturgije na Forumu 2003. g. blagoslovio upravo sv. Ivan Pavao II.
