Službena odluka Svete Stolice koja će proglasiti jesu li događaji u Međugorju nadnaravni u svojoj naravi “bi mogla potrajati dulje,” upozorio je Kardinal Gerhard Müller, prefekt Kongregacije za nauk vjere.
Kardinal je iznio tu procjenu u intervjuu za Poljsku novinsku agenciju KAI.
Kako kaže Kardinal Müller, poruke za koje se tvrdi da ih daje Gospa u Međugorju su općenite prirode i nema nikakvog “određenog roka za dovršetak istraživanja o nadnaravnosti tih događaja,”rekao je. Kongregacija, na čijem je čelu, “neće popustiti pritisku”, a na izjavu “će se možda morati sačekati,” izjavio je.
Kardinal je usporedio poruku fatimskih ukazanja koja su se dogodila u Portugalu, 1917. godine, s općenitijim porukama koje se pripisuju Međugorju. Podsjetio je kako je u Fatimi, postojao “jasni i kategorički poziv protiv širenja komunizma, te proročki poziv suprotstavljanja tomu molitvom i svjedočanstvom.” Ukazanja u Fatimi su službeno priznata 1930. godine , 13 godina nakon što su se dogodila.
Pastoralni fenomen ne može biti utemeljen na “lažnim osnovama”
Ako međugorska ukazanja budu eventualno priznata od strane Crkve, bit će nužno “precizirati poziciju,” nastavio je Kardinal Müller.
“Pastoralni fenomen ne može biti utemeljen na lažnim osnovama,” rekao je Kardinal. Stoga, “pastoralne brige ne mogu biti odvojene od pitanja autentičnosti ovih ukazanja.”
Ova izjava dolazi u vrijeme kada Nadbiskup Henry Hoser, posebni izaslanik Svete Stolice za Međugorje, proučava pastoralnu situaciju u svetištu. Njegova posjeta je započela 29. ožujka, no njegova misija je isključivo pastoralnog karaktera, te se on stoga neće izjašnjavati o tome jesu li ukazanja koja se navode u tom mjestu već 36 godina istinita ili ne.
5. travnja, Nadbiskup Hoser je izjavio na konferenciji za tisak, kako bi marijansko svetište moglo pomoći da se ugasi “žeđ za svetim” tih 2.5 milijuna hodočasnika koji dolaze tu svake godine. Rekao je kako hodočasnici “otkrivaju ili ponovno otkrivaju” u Međugorju “značenje svetog u njihovim životima,” preko “slavljenja Euharistije, prenošenja Božje Riječi i klanjanja Isusu u Presvetom Sakramentu.”
Papa Benedikt XVI, 2010. godine imenuje Povjerenstvo koje je trebalo istraživati ta marijanska ukazanja u Međugorju. To Povjerenstvo je 2014. godine predalo zaključke svog rada Papi Franji. Suprotno onomu što se nekada navodi, zaključci rada tog povjerenstva nisu dosada objavljeni u javnosti. Stajalište Crkve, stoga, ostaje ono koje je 1991. godine donijela Biskupska Konferencija bivše Jugoslavije u svojoj Izjavi u Zadru: “Nadnaravni karakter ovih ukazanja ili objava ne može biti potvrđen.”
Kardinal Müller je također rekao tijekom tog intervjua kako Povjerenstvo za nauk vjere proučava više od 42,000 izvještaja o ukazanjima Blažene Djevice Marije od 1981. godine.
Možda se tu radi o “privatnim ukazanjima,” pojasnio je, koja ne donose nove niti nužne elemente.
Također, valja napomenuti kako je Kardinal Puljić, u svom intervjuu početkom ožujka za istu novinsku agenciju, obranio ovo svetište nazvavši ga "najvećom ispovjedaonicom Europe", te je rekao kako računa na to da će Rim priznati evangelizacijski potencijal koji se krije ovdje i koji je doveo do nebrojenih obraćenja i milosnih djela.
Preveo:medjugorje-info.com
