Sloboda bez ljubavi koja dolazi od Boga, ne daje smisao životu – rekao je danas papa Franjo na općoj audijenciji, na Trgu svetoga Petra u Vatikanu. Osvrćući se na svoje apostolsko putovanje u Litvu, Latviju i Estoniju rekao da je njegovo poslanje bilo ponovo navijestiti radost evanđelja, revoluciju milosrđa i nježnosti.
Gledajući na svoj četverodnevni boravak u baltičkim zemljama, organiziran povodom njihove stote obljetnice neovisnosti od Ruskog Carstva, Papa je podsjetio da su te tri zemlje pola toga vremena proživjele pod nacističkom i sovjetskom okupacijom. To su narodi koji su mnogo trpjeli i zato ih Gospodin gleda kao svoju izabranu djecu.
No, prilike su se mnogo promijenile od putovanja svetog pape Ivana Pavla II. prije 25 godina, kada su se te zemlje tek oslobodile od komunizma. Zato je poslanje Svetoga Oca bilo ponovo navijestiti evanđelje i revoluciju milosrđa. U Litvi katolici su većina, dok su u Latviji i Estoniji brojniji luterani i pravoslavci, no mnogi su napustili vjeru – primijetio je Papa i dodao – U Estoniji se, prema najnovijim podacima, 70 posto stanovništva izjašnjava nevjernicima.
Dakle, izazov je ojačati među svim kršćanima zajedništvo koje se već razvilo tijekom progona – rekao je papa Franjo i nastavio – Tome su bili posvećeni trenuci ekumenske molitve u katedrali u Rigi i susret s mladima u Tallinnu. Spomenuo je i susrete s predstavnicima vlasti tih zemalja tijekom kojih je istaknuo doprinos ljudskih i društvenih vrijednosti koji one daju zajednici naroda, osobito Europi, a koje su prošle kroz razne kušnje.
Papa je napomenuo da je ohrabrio dijalog između mladih i starih, to jest odnos prema korijenima kojima se gradi sadašnjost i budućnost. U skladu s tradicijom tih zemalja, potaknuo je povezivanje slobode sa solidarnošću i prihvatom. Zatim se osvrnuo na susret s mladima u Vilniusu, gdje su njihova svjedočanstva pokazala radost molitve, pjesme, služenja, izlaženja iz vlastitog „JA“ kako bi bili na putu, sposobni ustati nakon padova. Prisjetio se i susreta sa starima u Rigi gdje je naglasio usku vezu između strpljenja i nade.
Oni koji su prošli kroz tešku kušnju, oni su korijeni naroda, treba ih čuvati Božjom milošću, kako bi nove klice iz njih mogle crpsti snagu, cvjetati i donositi plodove – rekao je Sveti Otac i dodao – Onima koji stare izazov je da ne otvrdnu u svojoj nutrini, nego da ostanu otvoreni i nježni u srcu i pameti, a to je moguće s Duhom Svetim, u molitvi i slušanju Božje riječi.
Podsjetivši na susret sa svećenicima, sjemeništarcima, bogoslovima, redovnicima i redovnicama u Litvi, te da ih je pozvao na nadu, ustrajnost, usredotočenost na Boga i čvrstu ukorijenjenost u Njegovu ljubav, Papa je rekao da su veliko svjedočanstvo u tome dali i još uvijek daju mnogi svećenici, redovnici i redovnice. Podnosili su klevete, zatvaranja i deportacije, ali su ostali nepokolebljivi u vjeri. Potaknuo sam ih da ne zaborave, da se sjećaju mučenika i da slijede njihov primjer.
Nakon toga, Sveti Otac se osvrnuo na odavanje počasti u Vilniusu žrtvama genocida koji se dogodio prije 75 godina, nakon zatvaranja velikog geta, koji je bio predvorje smrti za nekoliko desetaka tisuća Židova. Potom se osvrnuo i na posjet Muzeju okupacije i borbe za slobodu gdje se zadržao u molitvi za one koji su tamo bili zatvoreni, mučeni i ubijeni kao protivnici režima.
Živi znak evanđelja uvijek je stvarna ljubav – rekao je papa Franjo i naglasio – Pa i ondje gdje je sekularizacija jača, Bog govori jezikom ljubavi, brige, besplatnog služenja potrebitima. Tada se srca otvaraju i čuda se događaju; u pustinji klija novi život. Na kraju je podsjetio na tri mise u Kaunasu, u Litvi; u Agloni, u Latviji; i Tallinnu, u Estoniji, tijekom kojih je sveti vjernički Božji narod, koji je na putu, obnovio svoj „DA“ Kristu našoj nadi, Mariji Majci našoj i osobito onih koji najviše trpe – zaključio je Papa.
