Papa je rekao da međunarodni kongres, koji se u Rimu redovito odvija, poziva na razmišljanje o monaškoj karizmi svetoga Benedikta i o tome kako ostati vjeran u svijetu koji se mijenja, što ovom prigodom ima posebno značenje, u kontekstu Godine milosrđa. „To je isti onaj Krist koji nas poziva da budemo 'milosrdni kao što je milosrdan Otac' (Lk 6:36); a vi ste povlašteni svjedoci toga "kako", toga "na koji način" milosrdno djelovati poput Boga. U stvari, već po samoj kontemplaciji Isusa Krista u kojem otkrivamo lice milosrdnog Oca (usp. bula Misericordiae Vultus, 1), monaški život je siguran način da to kontemplativno iskustvo pretvorite u osobno svjedočanstvo kao i svjedočanstvo zajednice“ – kazao je.
Papa smatra kako današnji svijet sve više i više očituje potrebu za milosrđem, a upravo ono je središte kršćanskog života te istodobno njegov konkretni stil; dah koji oživljuje međuljudske odnose te nas čini osjetljivima za one u potrebi i na solidarnost s njima. „To je ono što u konačnici očituje vjerodostojnost Vijesti kojih je Crkva čuvarica i navjestiteljica“ – rekao je.
U ovom trenutku – nastavio je Papa – monasi i monahinje imaju poseban poziv; dar i posebnu odgovornost: da živima očuvaju duhovne oaze, gdje pastiri i vjernici mogu crpiti s izvora božanskog milosrđa. Zbog toga sam se u nedavnoj apostolskoj konstituciji Vultum Dei quaerere (br. 32) obratio monahinjama, a samim time i svim monasima: "Neka za vas uvijek vrijedi geslo benediktinske tradicije 'Moli i radi', koje uči pronaći uravnoteženu vezu između napetosti prema Apsolutu i zauzetosti u vršenju svakodnevnih obveza; između kontemplativne šutnje i spremnosti na služenje" – ponovio je papa Franjo.
„Nastojeći uz Božju milost živjeti milosrdno u svojim zajednicama, vi iz svih svojih samostana, diljem svijeta, naviještate evanđeosko bratstvo, a to činite po djelatnoj ali rječitoj šutnji, koja, u bučnom i nemirnom životu svijeta, Bogu dopušta da govori. U šutnji koju obdržavate i koje ste čuvari, neka bude nužna pretpostavka pogleda vjere koja, u osobnoj povijesti, prihvaća Božju prisutnost, u onoj vaše braće i sestara koje vam Gospodin daruje kao i u zbivanjima suvremenog svijeta“ (br. 33) – kazao je Papa te nastavio.
„Živite li pak odvojeno od svijeta, vaša klauzura nije neplodna, nego štoviše postaje 'bogatstvom, a ne zaprekom zajedništvu' (br. 31). Vaš rad usklađen s molitvom, čini vas sudionicima u stvarateljskom Božjem djelu i čini vas solidarnima sa siromasima koji ne mogu živjeti bez rada (br. 32). Svojom tipičnom gostoljubivošću možete susresti srca najizgubljenijih i najudaljenijih; onih koji se nalaze u uvjetima velikoga ljudskog i duhovnoga siromaštva“ – potaknuo je.
„I vaša zauzetost oko formacije i izobrazbe mladih također se vrlo cijeni. Studenti vaših škola studijem i vašim svjedočanstvom života, mogu također postati stručnjaci u ljudskosti koja proizlazi iz benediktinskoga pravila. Vaš kontemplativni život je isto tako povlašteni hranidbeni kanal za zajedništvo s braćom Istočnih crkvi“ – kazao je Sveti Otac.
„Neka se u prigodi ovoga Kongresa osnaži vaše zajedništvo, kako bi uvijek više bila na službu zajedništva i suradnje među samostanima. Ne dajte se obeshrabriti time ako broj monaških zajednica opada ili stari; nego tome nasuprot, sačuvajte gorljivost svoga svjedočanstva, pa i u onim zemljama, gdje je to danas vrlo teško, vjernošću karizmi i hrabrošću za osnivanje novih zajednica“ – potaknuo je Sveti Otac.
„Vaše služenje Crkvi je veoma dragocjeno jer i danas su potrebni muževi i žene koji ništa ne pretpostavljaju Kristovoj ljubavi (usp. Pravilo sv. Benedikta, 4,21; 72,11); koji se danomice hrane Božjom riječju; dostojno slave svetu liturgiju i radosno i marno rade na skladnom suživotu sa stvorenim!“… Papa Franjo se na koncu susreta pozdravio sa sudionicima Kongresa, blagoslovio te se preporučio u njihove molitve.