Tridesetpetogodišnjakinja je 26. kolovoza 2017. postala novakinja Kongregacije Notre Dame čija je karizma obrazovanje.
U intervjuu za CTV News, Osgood je rekla da je uzela neko vrijeme slobodno s posla profesorice na sveučilištu University of Prince Edward Island (UPEI) da se usredotoči na svoj novicijat.
Ova žena kanadskog porijekla također ima i doktorat iz strojarstva te je podučavala više od 12 kolegija o svom području specijalnosti.
Libby Osgood na radnom mjestu u NASA |@Libby Osgood
Osgood je počela raditi kao inženjer sustava u NASA-i kada je imala 23 godine. Njezin prvi posao bio je osigurati da znanstvenici ispune sve potrebne papire kako bi se potvrdilo polijetanje satelita prema predviđenom planu.
Kasnije je napredovala u karijeri, ali nije prakticirala svoju vjeru na poslu s obzirom na to da to nije bila tema o kojoj se moglo otvoreno govoriti. Morala je čak svoj lančić s privjeskom križa koji je naslijedila od bake prekriti odjećom.
Libby Osgood u razgovoru sa studentima sveučilišta na kojem predaje|@Libby Osgood
“Mislim da su većina znanstvenika i inženjera ateisti. Oni koji su vjernici malo su diskretniji u tome”, rekla je Osgood dodajući kako je mislila da je govoriti o služenju Bogu gotovo kontrakulturalno.
Vratila se u Kanadu 2010. godine i smjestila se u Charlottetown gdje se nalazi NASA-ina svemirska stanica. Tamo je počela i predavati na sveučilištu University of Prince Edward Island.
Ispričala je da je osjetila da joj je katolička zajednica u Charlottetownu dala podršku te da joj je to pomoglo da se ne boji izraziti svoju vjeru. “Mislim da je bilo vrlo teško priznati da je ono što doista želim suprotno od onoga što radim, također je bilo teško priznati to pred drugima.”
“Promijeniti se, reći svima da oduvijek nosim križeve, da uvijek idem na misu i nije bio toliki problem, ali nisam nikada mislila da ću pred svima priznati da su Crkva i Bog velik dio mog života”, rekla je za CBC News.
Osgood je 2012. počela razmatrati poziv vjerskog života. Dolazak isusovca Guyja Consolmagna, doktora planetarnih znanosti, astronoma i trenutnog direktora Vatikanskog opservatorija, jedno je od iskustava koje je obilježilo njezinu vjeru i koje joj je pomoglo da donese odluku o svom pozivu.
Zahvaljujući njemu, mogla je otvoriti um ideji da znanost i religija mogu postojati zajedno.
Priznala je da je sumnjala u svoj poziv časne sestre jer je previše voljela inženjerstvo, ali je shvatila da u isto vrijeme može biti i inženjerka i časna sestra.
“Mogu imati dva poziva i tako živjeti potpunije”, rekla je za CTV News.
Komentirala je da su joj drugi znanstvenici koji su vjernici poslali poruke podrške kada je objavila svoju odluku da postane časna sestra.
Osgood će dvije godine biti u novicijatu u Kongregaciji Notre Dame u New Yorku, a nakon što postane redovnica, planira se vratiti u Charlottetown da razvije svoj pastoralni rad i vrati se na položaj profesorice na sveučilištu UPEI.
Osgood je rekla da iako možda prelazak iz znanstvenog područja u život u samostanu bude radikalna promjena, smatra da se znanstvena i duhovna studija međusobno nadopunjuju i da su oboje izrazi Božje ljubavi.
“Razlog zašto nas zanima znanost je zato što smo vidjeli zvijezde i upitali se ‘što je to’”, naglasila je i rekla da se udruživanjem religije i znanosti stvara bolja slika.
“Osjećam se ispunjeno. Kao da sam ranije imala puno razbacanih dijelova slagalice koji su se sada posložili. Uz znanstvenu i vjersku perspektivu, produbljujem se u svojim dvjema strastima i promatram kako su drugi ujedinili te iste perspektive.”
Prevela Erika Radović|medjugorje-info.com
