Talijanske dnevne novine Corriere della Sera objavile su opširan intervju s Camillom Ruinijem koji slavi sedamdeset godina svećeništva. Na početku intervjua govorio je o tome kako je odlučio postati svećenik na kraju srednje škole i na taj način ”služiti Bogu u kojeg sam oduvijek vjerovao i posvetio mu cijeli svoj život”.
Ne krije da je imao mnogo kušnji protiv vjere, ali nikada nije posumnjao u Božje postojanje, u vječni život, u uskrsnuće tijela…Kušnje su kaže dolazile ne samo od Sotone, nego i od studija, čitanja knjiga… Za iskušenje je rekao kako je to poticaj da se kaže: ”Ja vjerujem”.
Govorio je i o uskrsnuću tijela, svom svećeničkom putu, talijanskoj politici i političarima, svojim odnosima s papama… Prisjetio se i svog prvog susreta s papom Ivanom Pavlom II.
”Bila je jesen 1984. Pozvao me na večeru, na moje veliko iznenađenje, i postavio mi nekoliko pitanja o Talijanskoj biskupskoj konferenciji i konferenciji u Loretu, koja je bila u pripremi. Odgovorio sam vrlo otvoreno, ne skrivajući probleme. Tako se rodila duboka veza, koja je trajala do njegove smrti”, kazao je kardinal Ruini, koji je za papu Benedikta XVI. rekao kako mu nije odgovaralo praktično upravljanje Crkvom te da je prvi prepoznao to ograničenje, ”ali svojim naukom i molitvom učinio je toliko dobra za Crkvu i društvo”. Pojasnio je i kako s papom Franjom nije imao sličan odnos kao s njegovom dvojicom prethodnika jer je već imao 82 godine i bio u mirovini kada je Bergoglio izabran za papu, ali je naglasio kako se ne slaže s onima koji ”u njegovu pontifikatu ne prepoznaju ništa dobroga”, prenosi Radio-medjugorje.com.
Papa Benedikt XVI. kardinala Ruinija 2010. godine imenovao je na čelo Međunarodnog povjerenstva koje je ispitivalo fenomen Međugorja pa ga je i novinar Aldo Cazzullo upitao: ”Danas je Bezgrješno začeće. Predsjedavali ste međunarodnim istražnim povjerenstvom o Međugorju. Kakvu ste sliku stekli?”
”Da su prva ukazanja vjerodostojna. Bila je to zaista Gospa koja je govorila. Za ostala odgađam prosudbu”, odgovorio mu je kardinal Ruini.
Kardinal Ruini govorio je i o krizi vjere i krizi zvanja, budućnosti katoličanstva, aktualnim pitanjima u Crkvi, odbacio je mogućnost ređenja žena i ukidanja celibata, kao i mogućnost sklapanja homoseksualnih brakova, navodeći kako je to nijekanje samog koncepta braka koji mora biti između muškarca i žene.
