Ove srijede, 14. ožujka, preminuo je Stephen Hawking u dobi od 76 godina. Bio je ateist i član kruga znantsvenika koji su sudjelovali u aktivnostima Papinske akademije znanosti. Vatikanski Dikasterij odao je počast znanstveniku objavom na Twitteru.
Akademik koji je napisao Kratku povijest vremena i rekao da ćemo upoznati ‘Božji um’ ako jednog dana dokažemo “Teoriju svega”, susreo je 4 pape: Pavla VI., Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i papu Franju.
Prema Vatikanskoj Papinskoj akademiji znanosti, na tim je sastancima britanski astrofizičar želio “unaprijediti odnos između vjere i znanosti”.
U knjizi Velebni plan tvrdi da Svemir može nastati ‘iz ničega’ i da ideja o Bogu nije potrebna da se opiše njegovo podrijetlo.
“Naš izuzetan akademik Stephen Hawking bio je vjeran našoj Akademiji”, na Twitteru je napisala Papinska akademija znanosti sa sjedištem u Vatikanu te je izrazila tugu zbog smrti znanstvenika. “Papama s kojima se sastao rekao je da želi unaprijediti odnos između vjere i znanosti. Molimo Gospodina da ga primi u milosti”.
Agnostik ili ateist?
U intervjuima se proglašavao ateistom. Međutim, mnogi smatraju “čudom” ili “Božjim djelom” činjenicu da je Hawking živio više od pola stoljeća unatoč dijagnozi bolesti zbog koje životni vijek obično nije dulji od nekoliko godina.
Kako je moguće da Vatikan otvori vrata jednom ateistu te da pape s njim razgovaraju?
Papa Franjo objašnjava kako je moguće premostiti jaz kada je riječ o agnosticima i ateistima u knjizi Politika i društvo, razgovori s Dominiqueom Woltonom. Papa Franjo tvrdi da je potrebno “srušiti zidove i izgraditi mostove” te uvjerava da se pravi razgovori vode s onima koji misle drugačije.
Pooštren racionalizam? Odgovor papa: milost i razgovor
Latinoamerički papa koji je također primio Hawkinga u Vatikanu tvrdi da je potrebno voditi razgovore s ljudima bez obzira na to kako se oni izjašnjavaju (ateist, agnostik, katolik, židov), tj. voditi razgovor sa “samom osobom”.
Rimski biskup razgovarao je s jednim ateistom o ljudskom iskustvu i ateist je priznao da je vjera dar koji samo Bog može dati. “Bog će te spasiti na drugačiji način”, rekao je.
Četvorica pape koji su se susreli sa znanstvenikom s kršćanskom ljubavlju, otkrili su duhovnost nečega što ne možemo zamisliti. Možemo to vidjeti u gesti Pavla VI. koji je klečao da pozdravi znanstvenika u invalidskim kolicima.
Prijedlog papa jest da hodamo uz ateiste i razgovaramo iz krhkosti naše zajedničke čovječnosti.
Papa Franjo je objasnio da postoje općenite teme za sve ljude, neovisno o tome vjeruju li u Boga ili ne.
Prihvaća da postoje različiti stavovi, ali potrebno je razgovarati, a kada se dotakne tema Boga, svatko će izraziti svoje mišljenje, ali slušajući drugoga s poštovanjem.
Kako objasniti Božju milost ateistu?
Benedikt XVI. to je pokazao na svom susretu s Hawkingom kada ga je pomilovao po glavi.
“Učinite dobro djelo za nekoga”, ponovio je papa Franjo kako bi dirnuo srce nekoga bez vjere. “Učinite to, a ako vas ne zanima ta tema, mislite na one kojima treba pomoć. Mislite na djecu u Siriji. Imajte milosrdne misli i unutarnju emociju.”
Papa Franjo, parafrazirajući svoju poruku o razgovoru s ateistima i agnosticima, podijelio je svoju zabrinutost za čovječanstvo i njegov “moralni kompas” sa Stephenom Hawkingom. Priznao je da “grijeh podrazumijeva vjeru”. Hawking je vjerojatno bio “uvjeren i iskren ateist” - kakvim se i sam definirao.
Astrofizičar je odbacio sva vjerska uvjerenja jer “znanost pruža uvjerljivije objašnjenje”. Međutim, prihvatio je pojam “Božjeg uma” koji je potreban da se razumije sve što “bi Bog bio u mogućnosti razumjeti kada bi postojao”. Hawking je rekao da će se definirati ateistom sve dok znanost ne dokaže Božje postojanje.
No, pape su svojim gestama, simbolima modernog racionalizma, pokazali da vjera nadilazi podjele kako bi došla do srca muškaraca i žena koji pate i traže odgovor.
Vatikanski opservatorij, zvjezdarnica koju vodi isusovac Guy Consolmgno, potvrdio je da je Stephen Hawking bio hrabar u borbi sa svojom bolešću te je dao “ogroman doprinos kvantnoj kozmologiji”.
Možda sada metalni glas Stephena Hawkinga odjekuje nebom u potrazi za rješavanjem životnih pitanja na koja mu znanost nije mogla dati odgovor.
Prvi papa koji se susreo sa Stephenom Hawkingom bio je Pavao VI. Susreli su se 1975. godine tijekom sastanka u Papinskoj akademiji znanosti kada je znanstvenik imao 33 godine. Papa mu je dao medalju Pia XI. za njegova istraživanja o crnim rupama. Njegov posljednji posjet Vatikanu bio je 28. studenog 2017. kada ga je primio papa Franjo.
aleteia.org/Prijevod:medjugorje-info.com
