Za proglašenje svetim Pavla VI. bilo je presudno čudo koje se po njegovu zagovoru dogodilo 2014. kada je nerođeno dijete na neobjašnjiv način ozdravilo u utrobi majke. Čudo su priznali članovi Kongregacije za proglašenje svetima, a liječnička komisija utvrdila je da je izlječenje medicinski neobjašnjivo.
Hrvati svetog papu Pavla VI. posebno pamte i po tome što je tijekom njegova potifikata kanoniziran prvi hrvatski svetac, fra Nikola Tavelić.
Sredinom 2018. obilježila se 50. obljetnica objavljivanja enciklike Humanae Vitae pape Pavla VI., koja je potvrdila tradicionalno crkveno učenje protiv upotrebe kontracepcije.
Papa Franjo proglasio je 29. svibnja liturgijskim spomendanom za svoga prethodnika Pavla VI. (1963-1978), kojega je kanonizirao 14. listopada 2018.
U trenutku kad je objavljena mučenička smrt bl. Alojzija Stepinca, kardinal Giovanni Battista Montini bio je milanski nadbiskup. Budući papa Pavao VI. za našeg je blaženika tada rekao da je umro nadbiskup jedne od najuglednijih i najvećih biskupija svijeta.
U Konzistorijskoj dvorani Apostolske palače papa Franjo predsjedao je u redovnim javnim konzistorijem za kanonizaciju šest blaženika.
Konzistorij Svete Stolice razmotrit će 19. svibnja prijedloge i donijeti zaključak o proglašenju svetima bl. Oscara Romera i pape Pavla VI. Predviđa se da će ih uskoro kanonizirati papa Franjo.
Papa Franjo primio je 7. ožujka u audijenciju prefekta Kongregacije za kauze svetaca Angela Amata te tom prigodom potpisao dekrete o čudima, mučeništvu i herojskim krepostima.
Na posljednjoj sjednici kardinalske komisije pri Kongregaciji za kauze svetih, 6. veljače, jednoglasno se priznalo vjerodostojnim čudo koje se pripisuje zagovoru Giovannija Battiste Montinija – papi Pavlu VI.
Vatikanska kongregacija za kauze svetaca prepoznala je čudo koje se pripisuje zagovoru blaženog pape Pavla VI. što je otvorilo put za njegovu kanonizaciju.