Iako nije riječ o državnom blagdanu i na taj datum nije neradni dan, vjernici za ovaj nezapovijedani blagdan, kao i za Veliku Gospu, rado hodočaste u marijanska svetišta. Tako su se i na okolnim prilaznim cestama k Međugorju od petka i kroz subotu mogli susresti hodočasnici koji su dolazili pješke Kraljici Mira u pohode. Svete mise su služene samo u župnoj crkvi u 7, 8, 11 sati, a večernji molitveno-liturgijski program započeo je u 17 sati molitvom krunice.
Cijeloga dana u Međugorju je bilo vrlo živo. Mnogobrojni strani i domaći hodočasnici mogli su se vidjeti u molitvi na Podbrdu, Križevcu i prostorima oko župne crkve.
Večernju svetu misu predslavio je apostolski vizitator mons. Henry Hoser, uz koncelebraciju fra Marinka Šakote i fra Damira Pavića te asistenciju fra Perice Ostojića koji je svojevrsni tajnik mons. Hosera nakon njegovog dolaska u Međugorje.
U svojoj lijepoj propovijedi mons. Hoser je istaknuo važnost datuma rođendana, mjesta rođenja kao i spola djeteta – zbog toga jer te stvari određuju čovjekov identitet, odnosno tko smo, te nastavio: „Rođendani su prilike za sjećanje na obiteljsko podrijetlo, rođake i pretke. Istovremeno izražavaju i naše želje koje se odnose na našu budućnost, projekte, pa čak i snove. Srebrni, zlatni, dijamantni čak i platinasti jubilej postojanja na ovoj zemlji, postaju važni datumi!“
Veliki je stoga misterij vjere i važnost proslave rođendana B.D. Marije, jer se njezinim rođenjem ostvario plan spasenja čovjeka preko otkupiteljske smrti njezinog Sina.
Mons. Hoser se dalje upitao: „Što joj donosimo kao rođendanski dar, kao dar zahvalnog srca?“ I zatim dao odgovor: „Najprije bi trebali donijeti obvezu poštivanja četvrte Božje zapovijedi: Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji. Marija je poštivala svoje roditelje i bila im poslušna. Bila je poslušna na isti način kako je Isus poslije bio poslušan Njoj i sv. Josipu. Donosimo joj i žarku želju slušati njezin glas i slijediti njezine upute: zajedno moliti, otvarati srce n aBožji poziv, unositi mir u sebe i svoje životno okruženje.“
I na kraju mons. Hoser je završio propovijed riječima: „Neka Njezin naziv KRALJICA MIRA bude za nas uputa i vodilja kako se ponašati u ovom svijetu svađa i podijeljenosti! Kraljice mira moli za nas! Amen.“
Budući da je mons. Hoser doktor bioetike, uvijek je lijepo vidjeti kako on u svojim predavanjima i propovijedima postavlja sve stvari vezane za liturgiju ili Kraljicu Mira u jedan širi, antropološki kontekst u kojem svi događaji dobijaju svoj pravi smisao u pripremanju čovjeka za njegov susret s Bogom u vječnosti.
Što se zapravo slavi na blagdan MALE GOSPE?
Život Isusove majke Marije za vjernike je primjer svetačkog života, skromnog, samozatajnog, ali ispunjenog velikim djelima. Na Malu Gospu slavi se njezin rođendan, što je već samo po sebi iznimka jer se u katoličkoj tradiciji kao spomendan svetaca uzima njihov smrtni dan. Osim Marijinog, u crkvenom kalendaru slave se rođendani Isusa i Ivana Krstitelja.
Korijene ovog blagdana možemo naći u petom stoljeću, kada je u Jeruzalemu posvećena crkva Rođenja Marijina, u kojoj je prema predaji bila kuća Marijinih roditelja Joakima i Ane. Marija je ondje rođena, pretpostavlja se oko 20 godina prije Krista.
Marija je posebno cijenjena u istočnoj Crkvi pa se blagdan razvio najprije u njoj, a od 7. stoljeća slavi se i na zapadu.
U katoličkom kalendaru postoji čak 13 marijanskih svečanosti. Tri najvažnije su ove: 1. siječnja slavi se Sveta Bogorodica Marija, 15. Kolovoza Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo ili Velika Gospa te 8. prosinca, kada se slavi Marijino Bezgrešno Začeće.
Zanimljivost:
GOSPA MALA – JESEN PRAVA
Blagdan Male Gospe u puku označava dolazak jeseni, pa postoji izreka 'Gospa Mala – jesen prava!'. Oko blagdana Male Gospe se i lastavice spremaju na odlazak u toplije krajeve, pa se kaže da ih Marija tamo odvodi, a vraća ih na Blagovijest 25. ožujka.