Marijino rođenje je pretkazano i naviješteno u Starom zavjetu. Nakon pada Adama i Eve u grijeh, Bog im se ukazuje, prekorava ih i tjera ih iz zemaljskog raja. Bog govori zmiji: "Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu" (Post 3,15). Drugi vatikanski sabor naučava, da je Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.
Marijina majka, sveta Ana donijela je na svijet Mariju oko 20. godine prije Krista. Očuvana je od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga bezgrešnog začeća.
Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.
Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov "rođendan za nebo", to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje - Malu Gospu 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života. To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe: sv. Ivan, Marija i Isus. Davna latinska izreka to ovako sažima: „Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak."
Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovijedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu. Tako su i u Međugorje cijele noći pristizali hodočasnici koji su se onda zaustavili na prvoj jutarnjoj svetoj misi na hrvatskom jeziku od 8,00 sati koju je na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova predslavio fra Zvonimir Pavičić.
Inače u Međugorju boravi veći broj hodočasnika iz brojnih zemalja: iz SAD-a, Njemačke, Poljske, Ukrajine, Belgije, Češke, Švicarske, Francuske, Gabona, Libanona i Italije. Oni su tokom dana imali svete mise na svojim jezicima.
Svetu misu u 11,00 sati predslavio je fra Renato Galić. On je, kao i fra Zvonimir prije njega, preko današnjih čitanja protumačio kako nabrajanje Isusova rodoslovlja želi pokazati kako je naša povijest sastavljena i od slabih ljudi, ali kako Bog i preko njih djeluje i stvara „svoju“ povijest. Također, rodoslovlje stavlja naglasak na muškarce jer su oni glavni nositelji loze. A kod Josipa i Marije dolazi preokret jer ovdje Ona rađa Božjega Sina. Ovo pokazuje kako je jedne strane Isus duboko ukorijenjen u povijest čovječanstva, a zatim se to prekida i Bog preko jedne žene stvara nešto novo, stvara novu povijest. Zato svi mi danas iskazujemo čast Onoj koja je svojim DA dopustila da Bog preko nje započne mijenjati svijet. Marijino rođenje nam pokazuje da Bog može stvoriti nešto novo u našim životima i bez obzira na našu povijest i ona opterećenja i grešnosti koje nosimo. Uz naše svakodnevno „DA“ Njegovoj volji, Bog se i u nama, kao i u Mariji, može proslaviti!
Večernji molitveni program započeo je u 17,00 sati molitvom krunice koju je predmolio fra Marin Mikulić, a misno slavlje s mnoštvom domaćih i stranih hodočasnika predslavio je fra Damir Pavić uz koncelebraciju 44 svećenika. Iza svete mise uslijedio je blagoslov nabožnih predmeta, molitva za zdravlje duše i tijela i slavna otajstva krunice.
Zanimljivosti:
Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže "Gospa Mala - jesen prava!" O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). Sijeno do Male Gospe treba biti spremljeno, jer nema više pravog sunca i teško će ga biti sušiti. I pčele donose med do Male Gospe, a onda prestaju, znaju reći pčelari.
