U nebo je otišao na današnji dan prije 1585 godina. On nije pučki svetac poput sv. Ante, njegova popularnost nije toliko raširena, ali bi bilo bolje da se o njemu više govori, da ga se više čita i pokušava razumjeti njegova misao u okviru naše suvremenosti.
Šesnaest stoljeća koja nas dijele od njegova zemaljskog života ne umanjuju svjedočanstvo njegova žara za Bogom i gorljivog obraćeničkog srca u potresnim „Ispovijestima" koje je ostavio u baštinu ne samo cijeloj Crkvi nego i cjelokupnoj kulturi čovječanstva. Rekao bih, kulturi duha. Bio je veliki filozof i teolog koji je utjecao na misaone tokove zapadnog svijeta i kršćanstva. Njegova uloga je neprocjenjiva, on je jedan od giganata duha u kršćanskoj povijesti. Jedan od stupova kršćanskog nauka. Čovjek koji je imao i srce i um. Imao je i intelekt i unutarnju gorljivost, i misao i emociju. Otkrivao je Boga i srcem i mišljenjem. Nastojao je spoznati sve što se može spoznati, a da bi upoznao Boga i proslavio ga svojim duhom, mišlju i djelom.
Iskreni i potresni obraćenik koji je posvjedočio što ljudska duša proživljava u susretu s Bogom nakon života u tami nepoznavanja Gospodina. Njegove „Confessiones" su glazba duše, poezija duše koja je otkrila Boga, koju je dodirnula milost. Njegovo oduševljenje i danas plijeni svojom neposrednošću i otvorenošću. Augustin se ispovjeda Bogu pred svima nama, da bi se i mi sami prepoznali u njegovim lutanjima i traganjima, da bi nam bilo lakše ovako malima i slabima jer možemo reći: i mi se poput velikog Augustina borimo s našim slabostima, možemo se ugledati na njega! Utješno je da je jedan takav čovjek muku mučio s istim problemima kao i jedan današnji čovjek. On je svetac koji me može razumjeti, utješiti i ohrabriti!
Augustinova uvijek živa misao ima neoborivu snagu i pred navalama sumnji našega vremena, pred tim već pomodnim novim ateizmom i agnosticizmom. „Upitah svemir o Bogu svom, i odgovori mi: „Nisam ja Bog, nego me je on stvorio." Zar se svima koji imaju zdrava osjetila ne pokazuje ta ljepota? Pa zašto onda ne govori ona svima jednako? Vide je životinje, male i velike, ali je ne mogu pitati, jer u njima nad osjetilima koja javljaju nema razuma kao suca. A ljudi mogu pitati, da bi nevidljiva djela Božja shvatili i vidjeli po onome što je stvoreno (Rim1,20), ali oni se podlažu stvarima iz ljubavi prema njima i zbog te podložnosti ne mogu suditi." („Ispovijesti")
„Kasno sam te uzljubio, ljepoto tako stara i tako nova, kasno sam te uzljubio!", uzvikuje Augustin Bogu, u neprestanom dijalogu s njim. „Ispovijesti" su potresan unutarnji dijalog Augustina s Bogom, i njegova promišljanja o sebi, svom životu i pronalaženju Boga. On svjedoči da je Bog tu, prisutan, uvijek, Bog koji mijenja, preobražava čovjeka. „Zvao si me i vikao, probio si moju gluhoću, zabljesnuo si, sijevnuo si i rastjerao moju sljepoću, prosuo si miomiris, a ja sam ga upio pa uzdišem za tobom, okusio sam pa gladujem i žeđam, dotakao si me, i ja gorim za mirom tvojim." („Ispovijesti")
Sv. Aurelije Augustin je bio biskup u sjevernoafričkom Hiponu i odlazio je u sam suton zapadno-rimske civilizacije 430. godine, dok su Vandali opsjedali zidine njegova grada. Augustin je umirao sa svijetom kojem je dao čitavo svoje poslanje i veliku, živu teologiju koja je utjecala na zapadnu misao sve do pojave sv. Tome Akvinskog osam stoljeća kasnije, kao još jednog kršćanskog diva i duhovnog međaša, svjetionika u tminama povijesti.
S Augustinom je kršćanska misao dobila prvu veliku sintezu, i svjedočenje jednog obraćenika koji je na periferiji Rimskoga Carstva u tada još kršćanskoj Sjevernoj Africi, promišljao tajne i otajstva vjere, toliko uvjerljivo, vjerodostojno i snažno, da nikada nije prestao biti aktualan. I dan danas kao jedan od najvećih obraćenika u povijesti, uz sv. Pavla, može biti uzor čovjeku koji u tami svojih lutanja iskreno traži Boga i nalazi ga. „Jer koji ga traže, naći će ga, a koji ga nađu, hvalit će ga."
Zanimljivo je da su na blagdan sv. Augustina, na dan njegova rođenja za nebo, rođena i dva književna velikana: Lav Nikolajevič Tolstoj, 1828. godine, i Johann Wolfgang Goethe 1749. godine. Uz Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, za mnogi literarni ukus, možda i najveći književni klasici u povijesti, pisci i mislioci koji su divovi u svjetskoj književnosti, kao što je Augustin u crkvenoj povijesti, teologiji i filozofiji. Svi su oni također bili veliki iskatelji i tragatelji za Istinom i Duhom, svaki na svoj način i svaki sa svoji darovima i slabostima, pa i stranputicama. Jer u gorućem traganju čovjek i zaluta, ali stranputice mu nisu na propast nego da drugima otvore oči – onima koji žele gledati i umom i srcem poput Augustina.
No ima još jedan blagdan kojega bih rado danas istaknuo: s ljubavlju prema Gospi, volim reći da sam rođen i na Veliku Gospu po julijanskom kalendaru. Danas pravoslavci slave veliki blagdan Marijina uznesenja (uspen'ia, kako Rusi kažu). Dobro je da svaki vjernik pronađe neku kršćansku simboliku u danu svog rođenja, neku poruku, uzor, sveca, duhovnog zaštitnika – nije slučajno da smo rođeni u određeni dan i pod zaštitom određenog sveca. Eto, mnogi rođeni na današnji dan, mogli bi možda otkriti neki vlastiti tragalačko-obraćenički kod sličan iskustvu sv. Augustina. Štoviše, mogli bi reći da je sv. Augustin svetac obraćenika.
Zoran Vukman/velecasnisudac.com
