Sučelit će se argumenti i mišljenja i odgovoriti na važna pitanja: Je li pravo na život suvremenog čovjeka ugroženo? Isključuju li se danas međusobno fundamentalna prava na život i osobnu sigurnost? Kako se pravo na život razmatra iz pravnog, medicinskog i bioetičkog rakursa? Kako smanjiti broj pobačaja na minimum? Pravo na priziv savjesti – kako ga definirati i regulirati?
‘Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost’
Definiravši da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka Opća deklaracija o ljudskim pravima u trećem članku donosi odredbu koja glasi: „Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost“. Donošenjem Opće deklaracije od strane Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 1948. pravo na život je u međunarodnom pravu ustoličeno kao fundamentalno i osnovno ljudsko pravo te ga nastavno na to sve buduće međunarodne konvencije i deklaracije navode kao pravo iz kojeg proizlaze sva ostala ljudska prava. Ustav Republike Hrvatske također u dvadeset i prvom članku ističe da „Svatko ima pravo na život.“
> Svjedočanstvo majke Ivane koja unatoč pritiscima nije napravila pobačaj, rodila je Roka i nije požalila
Premda je neosporno da je pravo na život fundamentalno ljudsko pravo, izuzeci od toga prava kroz povijest su predstavljali predmet znanstvenih, političkih i društvenih rasprava. I dok su oduzimanje života u samoobrani i obrambenom ratu kategorije koje se uglavnom smatraju samorazumljivima i nespornima, pitanje izuzetka od prava na život u slučaju smrtne kazne još uvijek se javno problematizira. U tom kontekstu Ustav Republike Hrvatske ne ostavlja prostor za prijepore, već izrjekom navodi da u Hrvatskoj nema smrtne kazne.
Legalnost pobačaja
Javna rasprava o pravu na život u Hrvatskoj se ipak intenzivno vodi u kontekstu rasprave o legalnosti pobačaja koji je u Hrvatskoj dopušten do desetog tjedna trudnoće. U javnoj raspravi tako se sukobljavaju dva dijametralno suprotna stajališta. Jedno koje zastupa mišljenje da se izvršavanjem induciranog pobačaja krše prava na život nerođenog djeteta i drugo koje smatra da bi se restriktivnijom regulacijom pobačaja kršila prava žene na samostalno odlučivanje o vlastitom zdravlju.
Ustavni sud još je 2009. godine zatražio stručno mišljenje o početku ljudskog života. Povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka sva četiri tada postojeća medicinska fakulteta u Hrvatskoj nesporno je ustvrdilo da ljudski život počinje začećem. S druge pak strane Ustavni sud 2017. godine naložio je Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi Zakon o pobačaju ističući da se isti u Hrvatskoj ne može zabraniti.
Tko su sudionici?
Luka Janeš diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na istom je fakultetu obranio doktorsku disertaciju.Od 2017. godine zaposlen je kao stručni suradnik u Sveučilišnom centru za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu. Suradnik je Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku i voditelj njegova Znanstveno-istraživačkog odbora za bioetiku i psihu. Od 2021. zaposlen je kao docent u znanstveno-nastavnom zvanju na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u sklopu kojega vodi Centar za bioetiku. Izlagao je na više od šezdeset međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova te sudjelovao na brojnim međunarodnim znanstveno-stručnim radionicama, od kojih je mnoge i organizirao. Objavio je 3 uredničke knjige i više od 30 znanstvenih članaka.
Željka Markić diplomirala je medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme Domovinskog rata kao ratna izvjestiteljica radila je na Hrvatskoj radioteleviziji, a kasnije je kao novinarka i urednica vijesti bila zaposlena na Novoj TV. Tijekom Domovinskog rata sa značajnim televizijskim kućama poput NBC-a i BBC-a surađivala je u izradi dokumentarnih filmova te je u svojstvu konzultantice surađivala s organizacijom Human Rights Watch. Profesionalno se bavi prevođenjem i kliničkim ispitivanjem lijekova. Bila je aktivna članica i predsjednica političke stranke Hrvatski rast i dopredsjednica udruge Glas roditelja za djecu.
Osnivačica je hrvatske podružnice međunarodne udruge „Marijini obroci“ te je koordinatorica međunarodne udruge Obiteljsko obogaćivanje. Izvršna je direktorica udruge U ime obitelji proizašle iz istoimene građanske inicijative djelovanjem koje je 2013. u hrvatski Ustav unesena definicija braka kao zajednice muškarca i žene. Kao predsjednica i izvršna direktorica Udruge Željka Markić pokrenula i vodila niz inicijativa i projekata, od kojih valja istaknuti organizaciju Hoda za život, obitelj i Hrvatsku od 2016. godine.
Luka Drnić sveučilišni je prvostupnik povijesti i student diplomskog studija Povijest na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Sudjelovao je u nizu međunarodnih i domaćih znanstvenih, stručnih, istraživačkih i znanstveno-popularnih projekata, održao niz izlaganja na znanstveno-stručnim skupovima te dobio više akademskih priznanja od kojih valja istaknuti Rektorovu pohvalnicu za izvrsnost tijekom preddiplomskog studija. Član je udruga E-student i udruge Baltazar, a na Hrvatskom katoličkom sveučilištu član je Kluba studenata povijesti „Homo volans“, osnivač i voditelj Čitateljskog kluba te trenutno obnaša dužnost sveučilišnog studentskog pravobranitelja. Drnić je dugogodišnji aktivni član Svjetskog saveza mladih u kojem trenutno obnaša dužnost zamjenika predsjednika Edukacijskog tima.
Dorotea Šušak diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a trenutno je studentica diplomskog studija antropologije i komparativne književnosti te poslijediplomskog studija Znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije i studija kulture pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Edukantica je Realitetne psihoterapije i teorije izbora. Dvostruka je laureatkinja nacionalne nagrade Marin Držić za najbolji dramski tekst za 2018. i 2020. godinu. Nagrađena je na natječaju Radiofonton za najbolju radiodramu, dobitnica je i nagrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru za suvremeni dramski tekst te rektorove nagrade za umjetnički projekt.
Njezine predstave igraju u različitim institucionalnim i nezavisnim teatrima diljem Hrvatske i susjedstva. Voditeljica je i provoditeljica niza europskih projekata u području rodne ravnopravnosti, obrazovanja mladih i psihosocijalnog zdravlja. Izvršna je direktorica Centra za ženske studije u Zagrebu i aktivistkinja u polju feminizma. Alumni je OSCE/ODIHR-ove škole ‘Advocacy School on Gender and Politics’, kao i fellowship programa ‘The Intergenerational Fellowship on Women, Peace and Security in South–Central Europe’, američke organizacije Vital Voices.
Bojana Genov je medicinska sestra koja živi i radi u Malom Lošinju. Suosnivačica je i direktorica Centra za zdravo odrastanje pri Udruzi za stvaranje poticajnog okruženja za zdravo odrastanje djece i mladih. Jedna je od koordinatorica Ženske mreže Hrvatske, mreže ženskih organizacija koje se zalažu za obranu i unaprjeđenje ljudskih prava žena.
