Počeci i razvoj svetišta
Priča o karlovačkom svetištu zapravo počinje pričom o crkvi. Crkva svetog Josipa sagrađena je u gradskoj četvrti Dubovac krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, uvelike zahvaljujući prilozima i donacijama župljana. Gradnju crkve potaknuo je poznati župnik Marijan Radanović (koji će ostati u Dubovcu sve do mirovine 1999. godine), a glavna projektantica bila je Josipa Šponar Muth, čije je rješenje prihvaćeno među čak 17 prijavljenih na natječaj. Tadašnji pomoćni biskup Franjo Kuharić blagoslovio je kamen temeljac 14. srpnja 1968., da bi 15. rujna 1974. godine kardinal Franjo Šeper posvetio crkvu.
Crkva sv. Josipa prva je u Karlovcu koja je bila sagrađena nakon Drugog svjetskog rata, a počela se graditi s nakanom da služi potrebama župe Dubovac. Međutim, već tijekom radova rodila se ideja o osnivanju Josipova svetišta, ali do službene odluke trebalo je pričekati gotovo dva desetljeća. Biskupska konferencija u Zagrebu konačno je 15. travnja 1987. godine donijela zaključak kojim je dubovačka crkva proglašena Nacionalnim svetištem svetog Josipa.
Odlukom Gradskog poglavarstva sv. Josip 1990. godine postaje zaštitnikom grada Karlovca, a samo svetište u idućim razdobljima prolazi kroz značajne nadogradnje i obnove. Tako je, primjerice, 1995. godine u crkvenom parku postavljen novi kameni križ, a do kraja devedesetih obnovljeni su unutrašnjost i vanjska pročelja crkve te zvonik.
Bogatstvo sakralne umjetnosti
Obnove u unutrašnjosti svetišta provedene su i 2012. godine, a šest godina poslije umjetnik Željko Mareković u tehnici tučenog bakra izrađuje nova ulazna vrata, koja prikazuju važna događanja iz povijesti štovanja svetog Josipa u Hrvata te nastanka samoga svetišta. Procjenjuje se da je u cijeli rad utrošeno čak 3650 sati!
U pandemijskom pak razdoblju svetište dobiva još jedan impresivan umjetnički dodatak: veliki mozaik kod oltara, sastavljen od pola milijuna staklenih dijelova koji čine prikaz Isusova rođenja. Njegov je autor akademski slikar Josip Botteri Dini i ujedno je riječ o trenutačno najvećem crkvenom mozaiku u Hrvatskoj. Botteri Dini također je izradio i vitraje koji sa strane osvjetljavaju impozantni mozaik.
Svetište sv. Josipa i inače krije puno zanimljivih primjera sakralne umjetnosti, što je velikim dijelom zasluga i, danas pokojnog, akademskog slikara Daniela Butale. On je nakon gradnje objekta, na poziv velečasnog Radanovića, osmislio ornamentiku, detalje na oltaru, krstionici i drugim crkvenim elementima, a, među ostalim, izradio je i slikovni prikaz 14 postaja Križnoga puta.
U prostoru zdanja smještena je i Galerija “Martin Borković”, gdje se redovito održavaju izložbe sakralne tematike. Ondje se može razgledati i stalni postav časne sestre Samuele Premužić pod nazivom “Čudo Božje krhkosti“, koji prikazuje priču o Isusu na poseban način – uz pomoć skulptura izrađenih od perušine.
Svetište svetog Josipa duhovno je središte i neizmjerno važan dio suvremene sakralne baštine Karlovca, a ističe se i svojim modernim izgledom kojim se savršeno uklapa u vizure Dubovca. U kvartu je posebno živo na blagdan Josipova, koji se tradicionalno obilježava 19. ožujka, kada mnogi vjernici i posjetitelji iz Hrvatske i šire dolaze na veliko godišnje proštenje i misno slavlje u svetištu. U ostalim danima svetište također redovito pohode ljudi dobre volje koji traže mir, predah, utjehu ili možda inspiraciju u sakralnoj umjetnosti. Navratite, zavirite, uvijek ste dobrodošli – i sigurno nećete otići bez nadahnuća i osjećaja divljenja.
