"Danas sam ovdje, u hrvatskoj zemlji kao goloruki hodočasnik Kristova Evanđelja koje je navještaj ljubavi, sloge i mira", rekao je papa Ivan Pavao II., kada je 10. rujna 1994. prvi put posjetio Hrvatsku.
Posjet Pape, ključne osobe za međunarodno priznanje Hrvatske, bio je tada vezan uz 900. obljetnicu osnutka Zagrebačke biskupije, a zbio se u trenutku kad je trećina hrvatskog područja bila pod srpskom okupacijom. Dok su grmjeli topovi, snagom svojeg visokog moralnog autoriteta, Ivan Pavao II. stalno je upozoravao međunarodnu zajednicu da oružano nasilje nad Hrvatskom “obeščašćuje Europu i svijet”. I tada je uputio poziv na pomirenje i mir. Istaknuo je kako je nužno promicati kulturu mira nadahnutu osjećajima tolerancije i univerzalne solidarnosti. Na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu sljedećeg dana, 11. rujna, okupilo se oko milijun ljudi, a Papa je poručio:
"Sadašnje tragične podjele i napetosti ne smiju biti uzrokom zaborava da mnogi elementi ujedinjuju narode koji su danas u ratu. I zato je hitno i nužno skupiti sve ono što ujedinjuje i time graditi nove perspektive bratske solidarnosti", rekao je Papa u svom govoru.
Četiri godine poslije, nastavljajući "hodočašće vjere, ufanja i mira", papa Wojtyla ponovno je došao u Hrvatsku. U nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici pred više od pola milijuna vjernika proglasio je blaženim kardinala i mučenika Alojzija Stepinca! Bio je to povijesni događaj u životu Crkve i cijeloga hrvatskog naroda, te velik duhovni poticaj za napaćeni puk koji se tada vraćao na porušena ognjišta.
Treći pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, koji je istodobno bilo njegovo 100. putovanje u inozemstvo, bio je vremenski najduži i sadržajno najbogatiji.
Papa je početkom lipnja 2003., već star i onemoćao, obišao praktično cijelu Hrvatsku. Uz mnoge druge aktivnosti, predvodio je na otvorenom četiri mise - u Osijeku, Rijeci, Zadru i Dubrovniku, gdje je proglasio blaženom Mariju Propetog Isusa Petković.
Zanimljivo, svoje je putovanje završio u Zadru gdje je 825 godina prije pristao Aleksandar III., prvi papa koji je stupio na hrvatsko tlo. Na putu u Veneciju, u ožujku 1177., gdje se trebao sastati s carem Friedrickom Barbarosom, papa Aleksandar III. morao se zbog oluje skloniti na Vis. Premda je organiziran svečani doček, papa je odlučio krenuti sjevernije, tako da je uplovio u zadarsku luku. Ondje se zadržao četiri dana, a zatim nastavio put prema Mlecima, zaustavivši se još na Rabu, gdje je blagoslovio stolnu crkvu.
U lipnju 2011. Hrvatsku je posjetio i papa Benedikt XVI. Stigao je u povodu Prvog nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji. Mlade je pozvao da se ne boje braka, a sve Hrvate da se ne boje Europske unije jer je, kako je rekao, „Hrvatska oduvijek bila njezin dio u svim sferama“.