U izjavi, koja je u cijelosti objavljena na mrežnim stranicama te biskupije, ističe se da se Crkva u Koruškoj jasno i odlučno distancira od svih krajnje desničarskih i fašističkih javnih skupova u okružju spomena na mrtve.
Slavljenje mise na privatnome zemljištu, koja se slavi u okviru ovog spomena na mrtve, odgovara crkveno-pravnim propisima te u proteklim godinama nije ni dala povod za kritiku, istaknuto je u izjavi, javlja IKA
„Kako bi također osigurala da prostorno i vremensko okružje mise, kao i molitva za mrtve i procesija, ne pruže povod za kritike", biskupija Gurk-Klagenfurt propisala je određene konkretne uvjete, s kojima je upoznala Hrvatsku biskupsku konferenciju, a radi se o zabrani političkih govora u okviru mise – od početka euharistije do završnoga blagoslova, zabrani nošenje političkih oznaka, zastava, plakata i transparenata, odora i odjeće koja sliči na odore i s inkriminirajućim sadržajem, a zabranjeno je i postavljanje štandova i točenje alkohola.
Odgovornima u Crkvi u Hrvatskoj je pismeno priopćeno da je pridržavanje ovih smjernica uvjet kako bi se i ubuduće mogao dati pristanak za slavljenje svete mise, stoji u izjavi biskupije Gurk-Klagenfurt, te se ističe da za cjelokupnu manifestaciju vrijede austrijski zakoni koji se moraju poštovati. Te je uvjete Dušobrižništvo za Hrvate u inozemstvu koje je zajedno s Hrvatskom katoličkom misijom u Klagenfurtu organizator liturgijskoga dijela proslave, u suglasju s Počasnim bleiburškim vodom, prihvatilo.
Komentirajući izjavu glasnogovornik Austrijske biskupske konferencije Paul Wuthe u izjavi za ORF istaknuo je da su biskupija Gurk-Klagenfurt kao i Austrijska biskupska konferencija izrazile zabrinutost zbog posljednjih godina rastuće tendencije da ispadi različitih fašističkih skupina prekrivaju godišnje hrvatsko misno slavlje za vojnike na Bleiburgu. Te skupine skreću pozornost s onoga što je bitno – „kršćansko sjećanje, misa za poginule po želji njihovih rođaka", rekao je Wuthe, podsjećajući u tom kontekstu na riječi nadbiskupa Đure Hranića koji je prošle godine predvodio misu u Bleiburgu.
Ovdje se ne radi o „ustaškom susretu" nego o misi i kršćanskome sjećanju na „žrtve koje bezimene leže u zemlji ovdje ili drugdje", istaknuo je Wuthe. Hrvatski vjernici vide Bleiburg kao mjesto žalovanja i spomena „onoga o čemu je desetljećima u nekadašnjoj Jugoslaviji bilo zabranjeno govoriti".
Imati mjesto žalovanja „kršćanska je i ljudska potreba", posebno u vidu okolnosti u kojima su žrtve nakon marša smrti na kraju rata 1945. ubijene. Ono što brine Crkvu jest da su „te komemoracije bile politički zloupotrijebljene, a što se ne smije događati", rekao je Wuthe, dodajući da austrijski biskupi stoje iza izjave biskupije Gurk-Klagenfurt. „Svima je jasno da žele duhovno slavlje, spomen na mrtve, ali ne i političku instrumentalizaciju", istaknuo je glasnogovornik Austrijske biskupske konferencije.
