Od 1. ožujka 1984. pa do 8. siječnja 1987. Gospa je preko vidjelice Marije Pavlović svakoga četvrtka davala posebne poruke za župu, u kojima je župu pripravljala na posebnu zadaću koju ima u njezinu i Božjemu planu.
To je izrijekom rečeno već u prvoj poruci župi: „Draga djeco! Ja sam ovu župu na poseban način izabrala i želim je voditi. U ljubavi je čuvam i želim da svi budu moji. Hvala vam što ste se večeras odazvali. Želim da uvijek budete u što većem broju sa mnom i mojim Sinom. Ja ću svakog četvrtka reći posebnu poruku za vas“ (1.3.1984.).
U toj poruci ključna su dva glagola, izabrati i voditi. Kao što je Bog nekoć sebi izabrao Izraela i strpljivo ga vodio da po njemu dopre do svih naroda, tako je Gospa izabrala tu malu župu i želi je voditi, da po njoj može doprijeti do svih ljudi.
U čemu je Gospino vodstvo? Naglašavajući često kako je ona u župi „nazočna“ (15.3.1984.; 30.1.1986.; 25.3.1987.), Gospa želi župu u što većem broju okupiti oko euharistijskog stola i slušanja riječi Božje, potaknuti je na obiteljsku molitvu, posebno na moljenje krunice, čitanje Svetoga pisma, post i redovitu ispovijed. Sve je usmjereno na to da glavne poruke nađu plodno tlo u životu župljana kako bi mogli biti svjedoci onoga što Bog čini po Gospi.
Da taj izbor župe nije svrha sam sebi, već da služi većem cilju, jasno je odmah iz iduće poruke: „Djeco draga, obraćajte se vi u župi. To je moja druga želja. Tako će se moći obratiti oni koji budu ovamo dolazili“ (8.3.1984.).
Iz toga jasno proizlazi da je obraćenje župe u službi obraćenja hodočasnika odnosno svijeta. A budući da obraćenje nije stvar jednoga trenutka, već mukotrpan proces rasta u vjeri, ono će u različitim oblicima biti tema brojnih poruka. To je zasigurno i razlog zašto Gospa u svojim kasnijim porukama govori o „putu obraćenja“, koristeći jednu od temeljnih biblijskih metafora. Nakon što je već prestala davati poruke za župu, još jednom joj jamči svoju privrženost, podsjećajući istodobno što od nje očekuje: „Ja vam dajem svoj posebni blagoslov i ostajem s vama na vašem putu obraćenja“ (25.3.1987.).
To jamstvo nipošto ne znači nekakvu povlasticu župe i njezinih članova pred drugima. Ako se zaboravi „put obraćenja“, slijedi itekako ozbiljno upozorenje: „Dječice, želim od vas napraviti prelijepi buket spreman za vječnost, ali vi ne prihvaćate put obraćenja, put spasenja koji vam nudim preko ovih ukazanja.“ (25.7.1995.).
O posebnom izabranju ove župe, ali i o odgovornosti koju izabranje donosi kao i o razlogu zašto je tako dugo vremena ovdje, Gospa u unutarnjem govoru otkriva i Jeleni Vasilj:
„Draga djeco, danas vas na poseban način pozivam da molite za ostvarenje Božjih planova, prije svega za vas, a onda za ovu župu koju je Bog sam odabrao. Draga djeco, biti odabran od Boga je stvarno nešto veliko, ali je to ujedno i odgovornost za vas da molite više, za vas izabrane da potičete druge kako biste mogli biti svjetlo ljudima u tami.
Djeco, tama vlada nad cijelim svijetom. Ljude privlače mnoge stvari, a zaboravljaju najvažnije. Svjetlo neće zavladati u svijetu dok ljudi ne prihvate Isusa, dok ne budu živjeli po Njegovim riječima, a to je Riječ Evanđelja.
Draga djeco, ovo je razlog moje prisutnosti ovdje tako dugo vremena: da vas vodim Isusovim putem. Želim vas spasiti, a preko vas spasiti cijeli svijet. Mnogi ljudi sada žive bez vjere; neki uopće ne žele čuti za Isusa, ali svejedno hoće mir i zadovoljstvo. Djeco, eto zato su mi potrebne vaše molitve: MOLITVA JE JEDINI NAČIN DA SE SPASI LJUDSKI ROD!“ (30 srpanj 1987.)
GOSPINA OPCIJA
Iz svega ovoga vidimo kako je međugorska župa trebala svojom organizacijom života po Gospinim uputama biti svojevrstan model za organizaciju života svih župa svijeta kako bi bila Božja oruđa spasenja svijeta.
U biti, Gospa nije „izmislila“ ništa novo, nego kao da je kopirala prokušani model sv. Benedikta opata koji se u 6. stoljeću pred moralnim raspadom Rimskoga Carstva i naletom barbarskih plemena, povukao i izgradio benediktinske samostane u kojima je udario temelje novomu kršćanskom načinu življenja po principu MOLI, RADI I PROUČAVAJ SVETO PISMO (ora, labora et studia).
Danas kada vidimo kako nastaje nov oblik barbarizma bezbožnosti i transhumanizma važno nam je shvatiti kako u nastaloj duhovnoj krizi pomoć ne će doći od politike. Potrebna je ta Benediktova, odnosno Gospina opcija – stvaranje malih, u molitvi i vjeri budnih molitvenih i župnih zajednica, koje će biti poput „benediktinskih samostana“ utvrde kršćanskog života, nasuprot antikršćanskoj kulturi novog svjetskog poretka.
U nastavku ću navesti nekoliko glavnih Gospinih poruka s početka ukazanja koje nam objašnjavaju što bi to bio svakodnevni „dnevni red“ duhovnog života župe i svakog pojedinca:
VEČERNJI PROGRAM:
Centar dana svakog vjernika trebala bi biti Sveta Misa – susret s Gospodinom. U Međugorju je stoga vrlo važan večernji program koji se sastoji od krunice (radosna i žalosna otajstva) zaziva Duha Svetog, Mise, Molitve sedam Očenaša..., molitva za ozdravljenje, klanjanja... Zašto je on takav i kako je nastao govore nam ove Gospine poruke:
Sat vremena pripreme:. „Vi ne sudjelujete u Misi kako bi trebali. Kad biste znali kakvu milost i kakav dar primate u Euharistiji, pripremali biste se svaki dan najmanje sat vremena.“ (poruka 15. listopad 1983.)
KRUNICA: „Meditirajte svaki dan o Isusovom i mom životu moleći krunicu.“ (poruka 8 kolovoz 1982.)
Molitva Duhu Svetom: „Prije Mise treba moliti Duha Svetoga. Molitve Duhu Svetom trebaju uvijek pratiti misu.“ (poruka 26. studeni 1983.) i „Pozivam vas da zazovete Duha Svetoga prije mise.“ (poruka 29. studeni 1983.)
SVETA MISA:. „Misa je najviši oblik molitve. Nećete nikada uspjeti shvatiti njenu veličinu. Zbog toga budite ponizni i pobožni tokom slavljenja i pripremite se za nju s puno pažnje. Savjetujem vam da svaki dan prisustvujete Misi.“ (poruka 13. siječanj 1984.)
Sedam Očenaša... nakon mise: „I nakon Mise, bilo bi dobro da molite u crkvi Vjerovanje, sedam Očenaša, Zdravo Marija i Slava ocu...!“ (poruka 2. lipnja 1984.)
MOLITVA ZA BOLESNE: „Dobro je moliti polažući ruke na bolesne i dobro je također pomazati ih blagoslovljenim uljem.“ (poruka 18. kolovoz 1982.)
DAR OZDRAVLJENJA: “Nemaju svi svećenici dar ozdravljenja: da bi se taj dar probudio svećenik mora ustrajno moliti, postiti i čvrsto vjerovati.“ (poruka 18. kolovoz 1982.)
KLANJANJE ČETVRTKOM: „Želim da se okupite u Crkvi svakog četvrtka na klanjanje mome Sinu Isusu. Tamo, pred Presvetim Sakramentom, čitajte šesto poglavlje Evanđelja po Mateju od točke u kojoj se kaže: „Nitko ne može služiti dvojici gospodara...“ Ako vam nije moguće doći u Crkvu, čitajte taj odlomak u vašim kućama...“ (poruka 29. veljače 1984.)
KLANJANJE KRIŽU: „Draga djeco! Veliki križ na brdu bio je u Božjem planu kad ste ga sagradili. Upućujte se često na to brdo i molite u podnožju križa. Meni su potrebne vaše molitve.“ (poruka 30. kolovoz 1984.)
KLANJANJE SUBOTOM: „Ja sam uvijek prisutna kad se vjernici klanjaju. Tada se dobivaju posebne milosti.“ (poruka 15. ožujak 1984.)
MOLITVA U OBITELJI:
Program u Crkvi trebao bi pratiti i program obiteljske molitve jer obitelj je Crkva u malom. Zato Gospa često poziva „Bit ću jako sretna ako se svaka obitelj okupi na pola sata svako jutro i svako večer kako bi molila za jedinstvo.“ (poruka 19. listopad 1983.) i „Draga djeco, sve molitve koje navečer molite u obitelji posvetite obraćenju grešnika jer je svijet danas zaronjen u grijeh. Molite krunicu u obitelji svake večeri.“ (poruka 8. listopad 1984.)
PREPORUKA: „Svako jutro u obitelji obnovite molitve posvete presvetom Srcu Isusovu i Marijinu. Molite svaki dan Anđeo Gospodnji, Vjerovanje, pet Očenaša, Zdravo Marija i Slava Ocu u čast Kristove muke, šesti za našeg Svetog Oca i sedmi za izljev Duha Svetoga na vas. Zatim zaziv Duha Svetoga. Ako vam je moguće, molite i krunicu.“ (poruka 27. siječanj 1984.)
POSVETA: „Želim da se svaka obitelj posveti svaki dan Presvetom Srcu Isusovu i mom Bezgrešnom Srcu.“ (poruka 19. listopad 1983.)
SVETO PISMO: „Danas vas pozivam da u svojim kućama svaki dan čitate Sveto pismo. I neka bude na vidljivom mjestu, neka vas uvijek potiče da ga čitate i molite. (poruka 18. 10. 1984.)
MOLITVA i MOLITVENE GRUPE:
Posebnost međugorske duhovnosti su međugorske molitvene grupe. O tome Gospa kaže:
GRUPE: „Potrebno je osnivati molitvene grupe i to ne samo u ovoj župi. Molitvene grupe su potrebne u svim župama.“ (poruka 11. travanj 1982.)
ZAŠTITA OD SOTONE: „...Zaštitite se dakle s postom i molitvom, posebno sa zajedničkom molitvom. Nosite na sebi blagoslovljene predmete i stavite ih i u vaše kuće. I ponovno počnite koristiti blagoslovljenu vodu.“ (poruka 14. travanj 1982.)
POČETAK MOLITVE: „Molite srcem! Zbog toga, prije nego što počnete moliti, tražite oproštenje i oprostite drugima.“ (poruka 16. kolovoz 1981.)
ISPOVIJED:
Međugorje zovu i „ispovijedaonicom svijeta“ i nebrojena su svjedočanstva ljudi koji su upravo preko ispovijedi doživjeli obraćenje, promjenu srca i života. Gospa često preporuča:
JEDNOMJESEČNU ISPOVIJED: „Potrebno je poticati ljude da se ispovijedaju svaki mjesec, posebno za prvi petak ili prvu subotu u mjesecu. Činite ono što vam kažem! Mjesečna ispovijed bit će lijek za Crkvu Zapada. Ako se vjernici počnu ispovijedati jedanput mjesečno, ubrzo cijele regije mogu ozdraviti.“ (poruka 6. kolovoz 1982.) i „Trebate se ispovijedati jedanput mjesečno. Bilo bi potrebno u župi posvetiti pomirenju tri dana u mjesecu: prvi petak, prvu subotu i slijedeću nedjelju.“ (poruka 15. listopad 1983.)
JEDNOTJEDNU ISPOVIJED: „Tko želi živjeti duboki duhovni hod ja mu savjetujem da se čisti ispovijedajući se jedanput tjedno. Ispovijedajte i najmanje grijehe, jer kad dođete na susret s Bogom patit ćete što je u vama i najmanji nedostatak.“ (poruka 28. rujan 1984.)
POST:
Post je važan u razvijanju i vježbanju čovjekove volje. Voljom se odlučujemo za dobro i zatvaramo vrata srca za negativne misli i osjećaje. Čovjek bez volje je mrtav čovjek. Danas je većina tehnologije i medija, način života i mnoštvo informacija upravo u službi toga da ubije čovjekovu volju, da ga učine pasivnim. Post aktivira čovjeka i vraća mu svijest o vlastitoj slobodi. Zato Gospa kaže: „Postite! Post je od velike važnosti za duhovni život. Tokom ove posljednje četvrtine stoljeća post je zaboravljen u krilu Katoličke Crkve.“ (poruka od 31 svibanj 1984.) i „Osim hrane, bilo bi dobro da se odreknete i televizije, jer nakon gledanja televizijskih programa, rastreseni ste i ne možete moliti. Trebali biste se odreći i alkohola i cigareta i ostalih užitaka...“ (poruka 8. prosinac 1981.)
Priredila: Paula Tomić/medjugorje-info.com