U Katoličkoj Crkvi s vremenom su rasle posebne "pobožnosti" koje su bile dodijeljene svakom mjesecu u godini. Mjesec lipanj se povezivao s Presvetim Srcem Isusovim jer blagdan Srca Isusova uvijek pada na taj mjesec, piše Aleteia.
Razlog zbog kojeg je cijeli kolovoz povezan s Bezgrešnim Srcem Marijinim početak je Drugog svjetskog rata i pobožnost pape Pija XII. Gospi Fatimskoj, piše Aleteia.
Kako je svijet bio u strašnom nemiru u četrdesetima, početkom Drugog svjetskog rata 31. listopada 1942. godine papa Pio XII. odgovorio je na ‘zahtjev’ Gospe Fatimske i posvetio cijeli svijet njenom Bezgrešnom Srcu.
S nastavkom rata papa Pio XII. ponovno se obratio Bezgrešnom Srcu te je uspostavio blagdan Bezgrešnog Srca Marijina na 22. kolovoz koji je zadnji dan osmine Velike Gospe, odnosno Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Pio XII. želio je, uspostavljanjem blagdana, da se po Marijinu zagovoru stekne mir među narodima, sloboda za Crkvu, obraćenje grešnika, ljubav prema čistoći i praksa vrlina.
Papa Pavao VI. odlučio je, nakon Drugog vatikanskog sabora i liturgijskih reformi, pomaknuti blagdan Bezgrešnog Srca Marijina i ‘ujediniti’ ga sa slavljem Presvetog Srca Isusova. Upravo zato se danas Marijin blagdan slavi dan nakon blagdana Presvetog Srca Isusova.
Nakon izmjene datuma blagdana, mnogi katolici nastavili su slaviti Bezgrešno Srce Marijino u kolovozu kako bi se njena poruka u Fatimi proširila po cijelom svijetu.
Slavljenje Bezgrešnog Srca Marijina u kolovozu dakle nije riječ o službenoj odredbi crkve, ali je pokazatelj duhovnosti vjernika i povijesnog razvoja koji je nastao kao posljedica Drugog svjetskog rata i Gospine poruke u Fatimi.
