Pozivaju se svi ljudi dobre volje starosne dobi od 18 do 65 godina ukoliko su u mogućnosti da se odazovu ovoj humanitarnoj akciji.
Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?
NE - zdravi organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira razinu željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis. Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -)
Koliko se često i tko može dati krv?
Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti. Muškarci mogu dati krv svaka 3 mjeseca a žene svaka 4 mjeseca.
DA LI STE ZNALI?
Višak masnoće u vašoj prehrani je vidljiv u dozi darovane krvi. Plazma izgleda mutno i bijele boje, umjesto prozirno žute boje.
Ponekad je zbog visokih masnoća u krvi nemoguće provesti testiranja koja su obavezna za svaku dozu darovane krvi.
Krv u kojoj se nalazi višak masnoće ne može se primijeniti u liječenju bolesnika. Zbog toga se smanjuju dragocjene zalihe krvi.
KOJA HRANA SADRŽI PUNO MASTI?
Pržena jaja, majoneza, slanina, kobasice, punomasno mlijeko i mliječni proizvodi; ( sir, vrhnje, maslac, mliječni namaz ).
KOJA HRANA SADRŽI MALO MASTI?
Voće, povrće, riba, tjestenina, salate, hrana spravljena na lešo.
SAVJET O PREHRANI PRIJE DAVANJA KRVI
Prije davanja krvi ne morate biti natašte. Možete pojesti obrok koji ne sadržava puno masti.
Izbjegavajte masnu hranu 12do24 sata prije davanja krvi.
Prije i nakon davanja krvi povećajte unos tekućine, prije svega vode ili bezalkoholnih pića.
MOLIMO DA NA NA DARIVANJE KRVI PONESETE OSOBNU ISKAZNICU.
