Gostovanjem u emisiji, u ovom teškom i bolnom razdoblju za njega i njegovu obitelj, Vlatko želi nastaviti što je započeo sa svojom Majom, a to je širenje Kraljevstva Božjeg već ovdje na zemlji.
Tragedija ili milost Božja?
''Netko će pomisliti kako je ovo jedna velika tragedija koja je snašla mene i moju obitelj. Ja ne bih rekao kako je ovo tragedija. Tuga je prisutna, ali prije svega – milost Božja i radost koja je u meni, ali i u Maji koja je cijeli život tako živjela. Nakon njezine smrti, već drugi ili treći dan, kada su se ljudi počeli javljati sa svojim svjedočanstvima koja su neposredno vezana uz Maju, o tome kako ih je cijela priča duboko dirnula, počeo sam prihvaćati kako me sve ovo nadilazi i da je to jedan čudesan Božji plan. Po definiciji, naš Bog je savršen. Tako da je i Njegov plan savršen. Mi ljudi slabi smo i grješni, imamo palu narav. Međutim, mi smo katolici. Naš Bog je Isus Krist. Znamo da smo ga razapeli kao ljudi. On nam je na taj način pokazao put kojim trebamo ići kako bismo došli u našu vječnu domovinu.''
Svjedočanstva pristižu sa svih strana
''Kako su nam se ljudi počeli sve više javljati sa svjedočanstvima, shvatio sam da nemam više nikakvih sumnji ni strahova. Taj Duh nosio me je tada i dandanas, i ja nemam više nikakvog straha za svoju budućnost i budućnost svoje obitelji. Vjera moje Maje pokazala mi je koliko je ona uistinu živjela kao Isusova sljedbenica, katolkinja i kršćanka te kako je ovaj život samo jedno prolazno stanje. Naš život i naša domovina je u nebu. Zbog svega ovog što se dogodilo, možemo još dublje promišljati o smislu života, što je život i kako ga živjeti.''
Vlatko je svjedočio o nadnaravnom miru koji je zadobio neposredno prije Majine smrti. Taj mir prati ga i danas te ističe kako ''vrijedi umrijeti za vječni život''.
''Umiranjem ne gubimo, već dobivamo puninu smisla života. Mene je upravo taj Duh nosio. Duh radosti i nade. Koliko god sam osjećao tugu, puno više sam osjećao tu radost koju je moja Maja živjela cijeloga života – uz Crkvu, molitvu, devetnice i predanje.''
Obitelj Tenšek otvorila je i adresu e-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. na koju ljudi mogu poslati poticaje, zahvale i svjedočanstva vezana uz Maju.
''Imamo zabilježeno oko 25 svjedočanstava. Zahvalio bih svima koji su se dosad već javljali. Neka od njih zaista su čudesna i svjedoče o promjenama u njihovim životima. Od zagovornih molitava do obraćenja i poticaja da se ide češće na sakrament Pomirenja i dnevnu svetu Misu. Te poruke oblikovane su ljudskim riječima osoba koje su ili izravno ili putem medija poznavale Maju i njezino svjedočanstvo vjere. One su također meni bile utjeha i motivacija da zahvalim Bogu na ovoj situaciji; da prihvatim Božju volju, iako ju ne razumijem, te da se On proslavlja i objavljuje svoju svemogućnost i svoje milosrđe. Osjećajući taj mir koji proizlazi iz ove situacije, vidim kako On ostvaruje svoj čudesan plan za sve nas. Mogu samo reći da sam radostan i uzbuđen zbog plana koji Bog ima za mene i moju djecu te našu budućnost.''
Posljednji trenuci Majina zemaljskog života
''Tri sata prije nego što je Maja otišla k Ocu, pozvala je našu djecu na blagoslov i rekla im je kako ih Bog ljubi upravo takve kakvi jesu i kako ovo nije kraj. Dok sam ja molio kraj nje, u jednom trenutku privukla me je k sebi. Mislio sam kako mi želi nešto reći, a ona me je samo poljubila. To je učinila nekoliko puta. Tada sam još uvijek nekako vjerovao da to ipak nije kraj; da će, ako je Božja volja, ona ozdraviti i sve će biti dobro. U jednom trenutku me je dozvala i kazala da ju podignem kao što sam ju podignuo na našem vjenčanju. Time mi je u posljednja dva sata svoga zemaljskog života poručila da me voli kao i prvoga dana.''
Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: