Molitva za oslobođenje duša u čistilištu
O neiscrpivi Izvore istine, kako si se osušio! O mudri Učitelju, kako si zanijemio! O Sjaju vječnog svjetla, kako si utrnuo! O prava Ljubavi, kako je Tvoje lijepo lice postalo iznakaženo! O previsoko Božanstvo, kako se meni daješ gledati u velikom siromaštvu! O Ljubavi moga srca, kako je velika Tvoja dobrota! O vječna Naslado mojega srca, kako su prekomjerne i mnogovrsne bile Tvoje boli!
Moj Gospodine Isuse Kriste, Ti imaš jednu i istu narav s Ocem i Duhom Svetim, smiluj se svim stvorovima, a osobito dušama u čistilištu!
Amen!
Pet puta Vjerovanje, jedan put Zdravo Kraljice, Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu na nakanu Sv. Oca i Pokoj vječni. (Ova molitva se nalazi na ploči u jednoj kapeli u Poljskoj. Papa Inocent XI. dao je oprost za petnaest duša iz čistilišta, svaki put kada se ta molitva izmoli. Tu su pobožnost odobrili papa Klement XIII. i Benedikt XIV. s potpunim oprostom. Pijo IX. odobrio je te odredbe svojih predhodnika i dodao 100 dana oprosta.)
Kako pomoći dušama u Čistilištu Katolički vjernici dok još žive na zemlji mogu pomoći dušama u Čistilištu tako što će vršiti dobra djela i prikazati ih za njih.
Isto tako svetim misama i zagovorom vjernici po odobrenju svete Katoličke Crkve mogu im uveliko pomoći.
Katolici u najvećoj mjeri trebaju hvaliti i zahvalno slaviti neizmjernu dobrotu i milost Božju što im je dozvoljeno da jedni za druge mogu pružiti zadovoljštinu. Katolici na zemlji, duše u Čistilištu i Sveti u Nebu čine zajedno jednu veliku Božju obitelj čiji su svi članovi posvećeni krštenjem. Ta se zajednica u apostolskom vjerovanju ispovijeda izričajem "općinstvo svetih". Iz toga razloga treba naglasiti kako se svi članovi ovog općinstva mogu uzajamno pomagati. Upravo zbog toga katolici na zemlji uveliko mogu pomoći dušama u Čistilištu svojim molitvama i dobrim djelima.
Dobra djela su otkupnina za njihove grijehe dok je molitva ključ kojim katolici otvaraju vrata Neba dušama u Čistilištu.
Što se tiče molitve Bog više gleda na njezin žar nego li na dužinu.
Gospodin Isus Krist je ovo rekao svetoj Gertrudi: "Jedna jedina riječ izrečena iz dubine srca ima veću moć i učinak za spasenje duša iz Čistilišta nego izgovaranje velikog broja psalama i molitava bez skrušenosti."
Veću snagu od molitve ima milostinja.
Milostinja ima veću moć zadovoljštine jer je u njoj čin ljubavi prema bližnjemu. Kod milostinje se ispunjavaju ove riječi iz svetog Evanđelja: "Milosrđe likuje nad sudom." (Jak 2, 13). Također i post je djelotvorniji od molitve jer je teži za izvršiti. Isto tako valjanom primjenom oprosta katolik također može pomoći dušama u Čistilištu. Sveta Crkva je izričito kod mnogih oprosta naznačila da se mogu primijeniti za duše u Čistilištu. Njihova se primjena ostvaruje kroz zagovor u kojem se traži da Bog bude milostiv prema preminulima. Sveta Crkva nema vlast nad preminulima kao nad vjernicima na zemlji nego se ona za njih zauzima moleći Božje milosrđe. Mnoge oproste katolik dušama može pribaviti na Dušni dan (2. XI) kao i na druge svetkovine.
Dušama u Čistilištu se puno može pomoći prikazivanjem svete mise.
Također je djelotvorno sredstvo za pomoć dušama u Čistilištu prikazivanje Predragocjene krvi Kristove. Čim se više prikazuje nebeskom Ocu Predragocjena krv njegovog jedinorođenog Sina time je lakši i blaži položaj duša u Čistilištu. Duša za koju se prinosi Kristova krv je izvjesno vrijeme pošteđena od vatre u Čistilištu. Nakon ove bezbolne pauze vraća se svojoj boli koja biva tada blaža.
Dušama u Čistilištu puno pomaže također prikazivanje smrtne tjeskobe u Getsemaniju. Njima se može djelotvorno pomagati prikazivanjem Vječnom Ocu svega onoga što je Spasitelj pretrpio znojivši se krvlju na Maslinskoj gori. Samo jedan takav vapaj je od neprocjenjive vrijednosti.
Dušama u Čistilištu pomaže i kada se za njih prikaže sveta pričest. Sveta misa, sveta pričest i prikazivanje Predragocjene krvi Kristove su najdjelotvornija otajstva koja pomažu dušama u Čistilištu.
Molitva svete krunice je također jedno od sredstava koje pomaže preminulima. Ova je molitva osobito draga Majci Božjoj te je Gospa neće prečuti.
Sada se otvara pitanje da li je korisnije moliti za obraćenje grešnika ili za duše u Čistilištu?
Zagovori za preminule su Bogu miliji od onih za grešnike jer se duše u Čistilištu nalaze u većoj nevolji a same sebi ne mogu pomoći. Treba se moliti za duše u Čistilištu sa ciljem da se one kod Boga zauzmu za obraćenje grešnika. Posebno se preporučuju strelovite molitve koje su popraćene oprostima:
''Blagi Gospodine Isuse podaj im vječni mir!"
''Gospodine daj im vječni mir i neka im svijetli vječno svjetlo. Počivali u miru. Amen."
"Molimo Te da dođeš u pomoć dušama u Čistilištu koje si otkupio svojom Predragocjenom krvi."
Onaj tko je puno pomagao duše u Čistilištu za svoga života na zemlji taj će biti malo ili uopće neće biti u Čistilištu. Tko pomaže duše u Čistilištu postići će milosrđe kod Boga prema Gospodinovoj riječi: "Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!" (Mt 5, 7) Biti će nagrađeni prema Isusovom obećanju: "Mjerom kojom mjerite, mjerit će vam se." (Mt 7, 2)
Od osobite koristi će dobročiniteljima duša u Čistilištu poslije njihove smrti biti molitve Crkve za preminule. Za dobročinitelje poslije njihove smrti zauzeti će se duše koje su zaslugama dobročinitelja ušle u Nebo jer one ne zaboravljaju dobročinstva niti su nezahvalne. Oni koji se nikada ne sjete duša u Čistilištu i koji su zaboravili preminule ni njih se nitko neće sjetiti u molitvama. Onima koji su u ovom životu zaboravili preminule neće donositi ploda molitve prinesene za njih kao ni dobra djela. Tako će u Čistilištu Božja pravda kazniti one koji su bili nemilosrdni i tvrda srca.
Duše u Čistilištu će se pokazati zahvalnima svojim dobročiniteljima!
Krivo je mišljenje onih koji misle da duše u Čistilištu ne znaju ništa odnosno da ne znaju tko za njih moli. Duše u Čistilištu mogu znati posredstvom Božje objave što se događa na zemlji ukoliko im je korisno ovo znanje. Anđeli priopćavaju dušama u Čistilištu tko za njih moli na zemlji i što se događa u njihovim obiteljima. Duše u Čistilištu čak znaju za svađe u njihovim obiteljima na zemlji pa ta spoznaja povećava njihove boli. Kad bi se znalo koliku moć na Božje srce imaju duše koje se nalaze u Čistilištu i kakve se sve milosti mogu dobiti njihovim zagovorom ne bi ih se tako često zaboravljalo. Za njih se svaki katolik treba puno moliti pa će se one onda puno moliti i za njega. Duše u Čistilištu, a još više nakon svog ulaska u Nebo čine puno svojim zagovorom za svoje plemenite dobročinitelje. Ako katolik za duše u Čistilištu moli ili trpi odmah im to koristi pa su duše tada tako radosne, blažene i zahvalne. Kada katolik za njih prikazuje svoje boli one odmah mole za njega. Zazivanjem duša u Čistilištu katolik u svojim potrebama može postići obilnu pomoć Božju!
Sveta Katarina Bolonjska čije neraspadnuto tijelo počiva u crkvi klarisa u Bologni je izjavila: "Često sam morala dugo čekati da me uslišaju Sveti u Nebu, ali odmah sam postigla ono što sam molila po zagovoru duša u Čistilištu." Drugom zgodom je rekla: "Ako sam htjela sigurno postići neku milost tada bi se obratila molbom dušama u Čistilištu da one tu stvar prenesu našem nebeskom Ocu i odmah sam osjetila da njihovom zagovoru imam zahvaliti na brzom uslišanju onog što sam molila." Kad duše u Čistilištu mole pomoć za kršćanina slijedi brzo uslišanje njegovih molbi. To slijedi iz činjenice što katolik Bog tako brzo uslišava zbog svoje velike ljubavi prema tim siromašnim dušama u Čistilištu.
Evo jednog zanimljivog primjera brzog zagovora duša u Čistilištu.
Isusovac Jakov Montfort dao je godine 1619. tiskati knjižicu o dušama u Čistilištu u tiskari Wilhelma Friessena u Kelnu. Sadržaj knjižice je trebao potaći ljude na samilost prema dušama u Čistilištu. Tiskar bi nedjeljom često uzimao u ruke i čitao o dušama u Čistilištu. U rukopisu je stajalo kako je zazivanje duša u Čistilištu i djela milosrđa prema njima najbolje sredstvo da kod Boga katolik postigne uslišanje svojih molbi. Nakon kratkog vremena obolio je četverogodišnji sin tog tiskara. Liječnici su napustili svaku nadu. Dok se otac spremao za skori pokop djeteta sjetio se duša u Čistilištu. Odmah se uputio u crkvu. Tamo se žarko molio dušama u Čistilištu te učinio zavjet da će pošto mu ozdravi dijete odmah podijeliti svećenicima i samostanima sto knjižica o dušama u Čistilištu. Kada se tiskar vratio kući nađe dječaka oporavljena. Sin mu zatraži hranu koju nije mogao uzimati već dva tjedna. Slijedećeg dana bio je zdrav kao da mu nikada nije bilo ništa. No tri tjedna kasnije iznenada je oboljela tiskarova supruga.
Njezino se stanje pogoršalo toliko da se izgubila nada u njezino ozdravljenje. Čovjek se u stisci ponovno obratio dušama u Čistilištu. Otišao je u crkvu i učinio novi zavjet da će u slučaju ozdravljenja žene podijeliti među pobožnim osobama još dvjesto istih knjižica. I ovoga puta je pomogao zagovor duša iz Čistilišta. Zdravlje žene se očigledno popravljalo iz dana u dan i za osam dana bila je potpuno zdrava. Tiskar je izvijestio sastavljača knjižice o ovim čudesnim ozdravljenjima pa je tako slučaj postao poznat.
Nadalje, katolik koji želi uspjeh u poslu treba samo jedan dio dobiti darovati za oslobođenje duša iz Čistilišta. Tim novcem on treba dati služiti svete mise ili novce treba darovati za druga dobra djela sa nakanom pomoći dušama u Čistilištu jer one mogu sve postići za svoje dobročinitelje.
Veoma je pohvalno da katolički roditelji odgajaju od najranije dobi svoju djecu da se mole i žrtvuju za duše u Čistilištu. One će im pomagati u njihovu svakodnevnom životu. Duše u Čistilištu od svih katolika čekaju pomoć te će bogato nagraditi te njihove žrtve. One svakog katolika mogu, ako ih ovaj zamoli, produbiti iz sna u pravi čas. Ne može se opisati koliko veliku utjehu primaju duše u Čistilištu preko katolikovih raznih svladavanja i njegovih malih žrtava. Hoće li katolik da mu se Bog smiluje tada se on treba smilovati dušama u Čistilištu. Katolik koji se često moli za duše u Čistilištu neće završiti zlom smrću. A, koliko je milostiviji prema dušama u Čistilištu toliko je bliži vječnom blaženstvu. (Ovaj tekst je preuzet sa bloga Svjetlo Istine) "Sveta je i pobožna misao moliti za mrtve, da se oslobode od grijeha", piše u Drugoj knjizi Makabejaca (2 Mak 12,45). To uvjerenje bijaše vrlo rano u Izraelu uvjerenje da je dobro i korisno moliti za pokojnike, sjećati se njih u molitvama i oplakivati ih 30 dana. Tako su "Izraelci oplakivali Mojsija trideset dana na Moapskim poljanama" (Pnz 34,8 )
Crkva moli posebno za sve vjerne mrtve 2. studenoga svake godine. Pobožnost vjernika posvetila je mjesec studeni za pokojne, moleći za olakšanje dušama u Čistilištu.
DEVETNICA ZA DUŠE U ČISTILIŠTU