Papa je povjerio kardinalu Peteru Turksonu, pročelniku Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, poruku upućenu sudionicima proljetnih susreta Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda. Neka svijet nakon pandemije bude solidaran i inkluzivan, te neka se zajamči pristup dobrima svim zemljama i narodima.

Budućnost u kojoj su financije u službi općega dobra, u kojoj su ranjivi i marginalizirani stavljeni u središte i u kojoj je zemlja, naš zajednički dom, dobro njegovana – perspektiva je koju papa Franjo želi čitavoj ljudskoj obitelji, a koju je opisao u poruci upućenoj skupini Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda, u prigodi Proljetnih susreta 2021. godine.

Kako bi se postigao taj cilj – napisao je – potrebno je misliti na nove, kreativne i inkluzivne oblike društvenoga, političkoga i gospodarskog sudjelovanja. Počevši od ostvarenja, u ovo vrijeme pandemije, pravedno financirane solidarnosti u cijepljenju, kako zakon tržišta ne bi prevladao nad zakonom ljubavi i nad zdravljem svih ljudi.

Papa Franjo je također napomenuo da je zahvalan zato što može svojom porukom sudjelovati u radovima na susretu koji ne mogu ne voditi računa o nizu ozbiljnih i međusobno povezanih društveno-gospodarskih, ekoloških i političkih kriza prouzročenih pandemijom bolesti COVID-19, te odmah izrazio nadu da su ti radovi upravljeni prema modelu oporavka koji je u stanju ostvariti održivija rješenja za dobro sviju. Pojam oporavka ne može se zadovoljiti povratkom na neravnopravan i neodrživ model gospodarskoga i društvenoga života, gdje vrlo mala manjina svjetskoga stanovništva posjeduje polovicu njegova bogatstva – upozorio je Papa.

Podsjetivši sudionike susreta da danas brojni muškarci i žene žive na rubu društva i zapravo su isključeni iz financijskoga svijeta, papa Franjo je istaknuo da, ako želimo da svijet nakon pandemije bude bolji, trebamo osmisliti nove i kreativne oblike društvenoga, političkoga i gospodarskoga sudjelovanja, osjetljivi na glas siromašnih i zauzeti u njihovu uključivanju u izgradnju naše zajedničke budućnosti (usp. Fratelli Tutti, 169).

Riječ je o tomu da se i na gospodarsko-financijskom području razvije 'kultura susreta', u kojoj se svakoga može poslušati i u kojoj razvoj povjerenja i odnosa svima omogućuju napredak. U tom je smislu – prema Papinim riječima – danas hitno potrebno nadvladati individualnu viziju oporavka pojedinačnih zemalja kako bi se pokrenuo plan koji predviđa nove institucije ili obnovu postojećih, posebno onih globalnoga upravljanja; plan koji pomaže uspostaviti novu mrežu međunarodnih odnosa za razvoj svih naroda.

Potrebno je stoga i siromašnijim zemljama zajamčiti sudjelovanje u procesima donošenja odluka te pristup tržištu, kao i značajno smanjiti međunarodni dug koji je pandemija još otežala. Olakšavanje tereta duga tako brojnih zemalja i zajednica danas je duboko ljudska gesta koja može pomoći ljudima da se razviju, da imaju pristup cjepivu, zdravlju, obrazovanju i radu – istaknuo je papa Franjo te potaknuo da se ne zanemari još jedna vrsta duga, a to je 'ekološki dug' koji postoji ponajviše između sjevera i juga svijeta. On je nastao zbog ekološkoga uništenja koje je potaknuo čovjek i gubitak biološke raznolikosti.

Papa je u poruci skrenuo pozornost na ono što bi trebalo biti cilj cjelokupnoga gospodarskog života, odnosno na opće zajedničko dobro. Ako je to načelo opće prihvaćeno, posljedica je za međunarodnu zajednicu – kako je napisao – solidarnost koja nadilazi povremeno ostvarena velikodušna djela.

To znači razmišljati i djelovati u smislu zajednice. To znači da život svih ljudi ima prednost u odnosu na prisvajanje dobara od strane samo nekolicine. To također znači da se valja boriti protiv strukturalnih uzroka siromaštva, nejednakosti, nedostatka posla, zemlje i stana, protiv nijekanja društvenih i radnih prava… Solidarnost, shvaćena u svojem najdubljem značenju, način je stvaranja povijesti (Fratelli Tutti, 116) – istaknuo je Papa spominjući se svoje enciklike Fratelli Tutti.

Tržišta, posebno ona financijska – primijetio je Papa – ne upravljaju sama sobom; potrebni su propisi i zakoni koji jamče da financije rade za društvene ciljeve koji su toliko potrebni tijekom sadašnje opće zdravstvene krize, jer – kako stoji u poruci – ne možemo dopustiti da zakon tržišta prevlada nad zakonom ljubavi i zdravljem svih ljudi. Stoga je uputio poziv šefovima vlada, poduzećima i međunarodnim organizacijama da zajedno rade kako bi priskrbili cjepivo za sve ljude, posebno za najranjivije i potrebite (usp. Poruka Urbi et Orbi, Božić 2020.)

Poruku je papa Franjo završio želeći Proljetnim susretima 2021., Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda, plodonosan rad za budućnost u kojoj će financije biti u službi općega dobra, u kojoj će najranjiviji i marginalizirani biti stavljeni u središte, i u kojoj će zemlja, naš zajednički dom, biti dobro njegovana. Potom je na sve sudionike zazvao Božje darove mudrosti, razumijevanja, dobroga savjeta, snage i mira.

Zanima te i ovo?
Papa Franjo: Isusova molitva Bogu jest naša radost
17. May 2021.
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.